- Objavljeno: 13.03.2024.
Pučkom otvorenom učilištu Čakovec i Državnom arhivu u Osijeku osigurano gotovo 3 milijuna eura za energetsku obnovu
Foto: Državni arhiv u Osijeku / Pučko otvoreno učilište Čakovec
13. ožujka 2024. - Za dva projekta energetske obnove osigurali smo bespovratna sredstva ukupne vrijednosti 2.780.617,10 eura u postupku poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“.
Državnom arhivu u Osijeku, središnjoj arhivskoj ustanovi istočne Hrvatske, koja od 1972. godine koristi zgradu građenu početkom 18. stoljeća u sklopu osječke Tvrđe, odobrena su bespovratna sredstva za provedbu projekta „Energetska obnova zgrade Državnog arhiva u Osijeku“ u ukupnom iznosu od 1.948.404,73 eura. Riječ je o vojno-obrambenoj građevini od 2000 metara četvornih, upisanoj u Registar kulturnih dobara RH kao Judenkaserne. Tijekom agresije na Hrvatsku, početkom 90-ih godina, zgrada je teško oštećena i obnovljena 1996. godine, a sada se planira provedba mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije, protupotresno ojačanje zgrade te osiguranje zdravih klimatskih uvjeta. Provedbom projekta energetski će se obnoviti 2851,89 metara četvornih građevinske brutopovršine te postići ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 41 % u odnosu na stanje prije obnove.Pučkom otvorenom učilištu Čakovec, koje od 1950. godine djeluje kao centar cjeloživotnog učenja Međimurske županije i svojim programima doprinosi stvaranju društva znanja, odobrena su bespovratna sredstva za provedbu projekta „Energetska obnova zgrade Pučkog otvorenog učilišta Čakovec“ u iznosu od 832.212,37 eura. Energetskom obnovom zgrade sa statusom kulturnog dobra implementirat će se mjere energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i horizontalne mjere. Provedbom projekta energetski će se obnoviti 1.758,03 m² građevinske brutopovršine te postići ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 89,85 %.
Podsjećamo, do sada su donesene odluke o financiranju energetske obnove zgrade Državnog arhiva u Sisku, ljetnikovca Crijević-Pucić u Dubrovniku, zgrade Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, Muzeja grada Koprivnice, Guvernerove palače u Rijeci, Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Starog grada u Varaždinu, Samoborskog muzeja, Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, Gradske knjižnice Valpovo, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dvora Trakošćan, Dvorca Batthyany - Strattmann Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu, Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca Muzeja Međimurja u Čakovcu i Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, Muzeja Đakovštine, Galerije Slavka Kopača u Vinkovcima, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Barutane u Krunskoj utvrdi - Gradske galerije Osijek, Pučkog otvorenog učilišta Ogulin, Narodne knjižnice „Petar Preradović“, Sveučilišne knjižnice u Rijeci, Galerije Meštrović u Splitu, Centra za kulturu Čakovec, Samoborskom muzeju, Zavičajnog muzeja Poreštine - Museo del territorio Parentino u Poreču, Pučkog otvorenog učilišta Kutina, Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku i Državnog arhiva u Gospiću.
Ministarstvo kulture i medija potiče provedbu mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini s obzirom na to da od ukupnog nacionalnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj velik dio predstavljaju zgrade izgrađene do sredine 20. st. od kojih mnoge pripadaju graditeljskoj baštini, odnosno imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Stoga su stručnjaci Ministarstva sa suradnicima izradili i Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini koje su namijenjene davanju jasne informacije o ocjeni i unaprjeđenju energetskog stanja kulturne baštine na temelju vrednovanja i očuvanja svojstava kulturnog dobra, kroz procedure i kriterije usklađene sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i zaštita i očuvanje kulturnih dobara usmjereni su prema zaštiti okoliša, jednoj od ključnih sastavnica održivog razvoja, koja je od početka u središtu europskog projekta i svih sadašnjih i budućih aktivnosti Europske unije. Putem poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ financira se energetska obnova zgrada namijenjenih obavljanju kulturne djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturnopovijesne cjeline i u stopostotnom su javnom vlasništvu. Ukupni iznos bespovratnih sredstava koji se dodjeljuje projektima ovog Poziva iznosi 40 milijuna eura, a stopa sufinanciranja je 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.