Proslavljena trideseta obljetnica osnutka Restauratorskog centra Ludbreg

3. svibnja 2024. - Prigodnom svečanošću obilježena je 30. godišnjica Restauratorskog centra Ludbreg, koji je osnovan s ciljem spašavanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine, a danas djeluje kao odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda. Uz nekadašnjeg ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinanda Medera i sadašnjeg Borisa Mostarčića te gradonačelnika Dubravka Bilića i varaždinskog župana Anđelka Stričaka, prisutnima se obratila i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, koja je u Ludbregu boravila zajedno s ravnateljem Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislavom Petrincem.

Restauratorski centar Ludbreg jedan je od najznačajnijih projekata razvoja restauratorske djelatnosti u Republici Hrvatskoj koji, osim temeljne restauratorske djelatnosti na različitim vrstama pokretne kulturne baštine, ujedinjuje edukaciju, promidžbu, znanstvenoistraživačke projekte i međunarodnu suradnju vezanu uz srednjoeuropski kulturni prostor. Nastao je inicijativom tadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zemaljskog ureda za očuvanje spomenika kulture Bavarske te potporom Grada Ludbrega, biskupije München -Freising i Bamberg, zaklade Hypo-kulturstiftung, Bavarskog državnog ureda (Bayerische Staatskanzelei) i tvrtke Deffner & Johann. Ključnu ulogu u ostvarivanju projekta čuvaonice i restauratorske radionice za umjetnine stradale u Domovinskom ratu imao je prof. Erwin Emmerling s Visoke tehničke škole u Münchenu. Uz stručnu pomoć koju je osobno pružio tijekom rata u pohrani evakuiranih umjetnina, potaknuo je i ostale bavarske institucije i stručnjake da se uključe u projekt. Osim za uspostavljanje i opremanje restauratorskih radionica i čuvaonica, suradnja sa stručnjacima iz Bavarske od osnutka je bila ključna i za razvoj programa usavršavanja na konferencijama, seminarima i radionicama koji su ludbreški centar pretvorili u platformu za međunarodnu suradnju u obnovi hrvatske kulturne baštine. 
 
Prisjetivši se teškog razdoblja oružanih napada na Hrvatsku, ministrica je izrazila zahvalnost na stručnoj i financijskoj, a posebno na ljudskoj pomoći  bavarskim partnerima koji su se priključili spašavanju hrvatske kulturne baštine. Pozvala je mlađe kolege da ne zaborave tu pomoć i dugogodišnju suradnju, jer pomoć koja se daje u najtežim vremenima nikada se ne zaboravlja. Također je izrazila zadovoljstvo što, prema riječima i župana Stričaka i gradonačelnika Bilića, ludbreški centar, uz restauriranje umjetnina, daje velik doprinos lokalnoj zajednici. Ministrica je istaknula i brojne projekte koji su nastali na temelju suradnje s najboljim hrvatskim i međunarodnim stručnjacima, a kojima je ovaj centar postao prepoznatljivo središte za restauriranje umjetnina na zemljovidu cijele Europe.
Spominjući različite vrste predmeta, materijala i postupaka koji se u centru restauriraju, ministrica se sa zahvalnošću prisjetila Lukrecije Pavičić Domijan, jedne od najboljih naših  konzervatorica od koje smo se oprostili ovaj tjedan, koja je dala velik doprinos hrvatskom konzervatorstvu, a upravo je u Ludbregu bila organizirala simpozij i stručno usavršavanje restauracije tekstila.
 
Prisjećajući se razdoblja Domovinskog rata, agresije na Hrvatsku tijekom koje su stradali mnogi spomenici i umjetnine, ministrica Obuljen Koržinek ukazala je i na suvremenu krizu kroz koju smo prolazili u protekle tri godine. Usporedila je zbrinjavanje umjetnina tijekom Domovinskog rata, što je dovelo do uspostave ludbreškog centra, sa sličnom nesrećom i strašnim stradanjima nakon razornih potresa te ponovno izrazila zahvalnost stručnjacima HRZ-a koji su zajedno s kolegama iz Ministarstva kulture i medija najviše pridonijeli zahtjevnom i napornom poslu obnove. Ministrica je također izrazila ponos što pripada generaciji koja ostavlja novo središte Hrvatskog restauratorskog zavoda u obnovljenoj Tvornici duhana u Zagrebu, u kojoj će sve radionice biti ujedinjene u jednom, suvremenom prostoru, kao i čuvaonice u Kerestincu i Jaski te 6 novih velikih depoa za zbrinjavanje muzejske, arhivske i knjižnične građe. Stoga je sa zahvalnošću na ovoj obljetnici čestitala generacijama restauratora i konzervatora koji su spašavali i obnovili kulturnu baštinu stradalu tijekom napada na Hrvatsku te nakon razornih potresa.
 
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija dodijelilo je sredstva u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Dvorcu Batthany u Ludbregu, u kojem je smješten Restauratorski centar Ludbreg, inače pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Projekt energetske obnove dvorca vrijedan je otprilike 2,5 milijuna eura, a njegovom provedbom u vrijednu povijesnu građevinu implementirat će se suvremena rješenja koja će pridonijeti većoj funkcionalnosti prostora u skladu s načelima zaštite i očuvanja kulturne baštine.

 

Pisane vijesti