Predstavljena publikacija Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj i nacrt Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine

4. srpnja 2023. – U Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je publikacija Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u RH, kao i nacrt Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine kojima se identificiraju mehanizmi i trendovi te daju prijedlozi za daljnji razvoj kulturnih politika u različitim kulturno - umjetničkim područjima koji će se temeljiti na suradnji svih uključenih u kulturni sektor te njihovom sudjelovanju u procesima donošenja odluka. Ta cjelovita analiza stanja također predstavlja podlogu za osmišljavanje smjernica kulturne politike za sljedeće desetogodišnje razdoblje.

Publikaciju Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj predstavile su jedna od urednica, predstojnica Odjela za kulturu i komunikaciju Instituta za razvoj i međunarodne odnose dr.sc. Aleksandra Uzelac i ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković, dok je nacrte Nacionalnog i Akcijskog plana predstavio načelnik Sektora za strateško planiranje i analitiku Dinko Klarić. Nakon rasprave, zaključke je iznio državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak.
 
U svom uvodnom obraćanju, ministrica Obuljen Koržinek ponajprije je zahvalila svim autorima i urednicama kapitalnog izdanja Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj, kao i mnogim suradnicima koji su zajedno sa službenicima Ministarstva kulture i medija radili na nacrtu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, koji će uskoro biti upućen u e-savjetovanje.

Ciljevi dokumenta su osmišljeni na način da mogu usmjeravati kako one koji donose odluke na nacionalnoj razini, tako i one koji donose kulturne i medijske politike na lokalnoj razini. Ministrica se osvrnula na niz donesenih zakona, reformi i povećanje budžeta za kulturu u proteklom razdoblju, za njezina mandata. „Zajedno s cijelim sektorom, sa stručnjacima, uspješno smo se nosili s najvećim krizama, pandemijom COVID-a i potresima koji su prouzrokovali niz šteta na našoj kulturnoj baštini,“ istaknula je ministrica, podsjetivši na niz mjera kojima je Ministarstvo kulture i medija pomoglo sektoru da prebrodi krizu, održi kulturu otvorenom i zadrži publiku i radna mjesta u kulturnim ustanovama.
 
Pozivu su se odazvali brojni ravnatelji javnih ustanova u kulturi, članovi vijeća, kulturni djelatnici, predstavnici strukovnih udruga, a predstavljanju su prisustvovali i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, pročelnica za kulturu grada Zagreba Emina Višnić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ivanka Stričević, saborska zastupnica Urša Raukar, državni tajnik Krešimir Partl, ravnatelji i načelnici uprava i sektora Ministarstva kulture i medija i mnogi drugi.

Podsjećamo, publikacija Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj okupila je brojne stručnjake iz raznih umjetničkih područja kao i one koji se bave specifičnim temama kulturne politike, od praktičara do istraživača i znanstvenika, u sveobuhvatnoj analizi sektora u protekla dva desetljeća. Većina tekstova dovršena je prije 2020. godine, od kada na globalnoj razini svjedočimo turbulentnim vremenima obilježenima pandemijom bolesti COVID -19, a u Republici Hrvatskoj su dva snažna potresa dodatno postavila imperativ redefiniranja prioriteta planiranih aktivnosti.

Publikacija je podijeljena u šest dijelova: Uvod, Instrumenti kulturne politike, Područja kulturne politike, Sudjelovanje u kulturi, Transverzalni aspekti kulturnih politika i Aktualne teme kulturnog razvoja i kulturne politike, a tekstove je izradilo 38 autora.
 
Publikacija je dostupna u digitalnom obliku na stranicama Ministarstva kulture i medija RH na poveznici.

Ministarstvo kulture i medija odlučilo se za izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, srednjoročnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja, koji je ujedno i prvi sveobuhvatni strateški dokument kulturnog i medijskog sektora u hrvatskoj nakon Strategije kulturnog razvitka objavljene 2003. godine i nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Dokument donosi posebne ciljeve i mjere:

1. Poticanje razvoja kulture i umjetničkog stvaralaštva

• unapređenje statusa umjetnika i podrška umjetničkom stvaralaštvu
• osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva
• razvoj produkcije i distribucije kulturnih sadržaja
• osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi

2. Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine

• osiguravanje istraživanja, zaštite i očuvanja kulturne baštine
• podrška valorizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju kulturnom baštinom

3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja

• unapređenje prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja i interpretacije građe u arhivima, knjižnicama i muzejima
• razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja

4. Unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma

• unapređenje uloge medija i statusa novinara
• poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji
• poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje

5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru

• razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike
• unapređivanje strateškog, normativnog i financijskog okvira
• poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje

 
Donošenjem Nacionalnog plana stupit će se u doradu Provedbenog programa Ministarstva kulture i medija, kratkoročnog akta strateškog planiranja koji se donosi na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana tijela državne uprave te vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade. Provedbeni program uključuje i mjere u nadležnosti Ministarstva kulture i medija iz drugih nacionalnih planova, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine u kojem su razrađene reforma i investicije sufinancirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta Europske unije „EU sljedeće generacije“ kroz koji je državama članica omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
 

Pisane vijesti | Istraživanja i analize | Društvo i zajednica