Predstavljen program Kreativna Europa (2014. – 2020.)

Od 1. siječnja 2014. službeno je započeo novi program Europske Unije pod nazivom Kreativna Europa  (2014. – 2020.) koji je, uz veliki broj okupljenih, predstavljen u utorak 28. siječnja 2014. u Muzeju Mimara. 
Pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić uvodno je

 naglasila kako joj je izuzetno drago na velikom odazivu prisutnih, što upućuje na veliki interes ali i na uspješnost prethodnog programa na koji se Kreativna Europa  (2014. – 2020.) direktno nastavlja.
       Naglasila je da od potpisivanja  Memoranduma o sporazumijevanju između Hrvatske i europske zajednice o sudjelovanju u programu Kultura 2007.-2013., koji je potpisao i prisutni g. Branko Baričević, današnji voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska je više nego uspješno sudjelovala u programu. Kraj razdoblja Kultura 2007.-2013. još uvijek podrazumijeva vrednovanje onoga što se ostvarilo, te će rezultati krajnje evaluacije programa biti poznati kada završi zadnji sedmogodišnji projekt u okviru programa, 2019. godine.
       Ministarstvo kulture uplaćivalo je 170 tisuća eura za sudjelovanje u programu Kultura 2007.-2013., međutim sa sigurnošću se može istaknuti opravdanost te članarine budući da je iznos koji su hrvatski partneri i institucije pokrili iz programa četverostruko veći.  Punopravnim sudjelovanjem naše institucije povukle su oko 4,5 milijuna eura iz programa Kulture, dok je u sklopu programa sudjelovalo više od 90 institucija i stotine hrvatskih umjetnika, te petstotinjak  djelatnika u kulturi. Hrvatske institucije su najčešće sudjelovale kao vodeći partneri ili kao suorganizatori projekta u kratkoročnoj suradnji u trajanju od dvije godine te u projektima književnih prijevoda u okviru kojeg su hrvatski nakladnici dobili gotovo milijun eura bespovratnih sredstava za prijevod europske književnosti na hrvatski jezik. „Jezična raznolikost jedan od glavnih prioriteta i novog programa Kreativna Europa što će biti daljnji poticaj hrvatskim nakladnicima za prijavljivanje na novi program u nadolazećem razdoblju“, istaknula je Perišić.
  


     Ministarstvo kulture je od samog početka prepoznalo potrebu sufinanciranja hrvatskih institucija koje sudjeluju u sastavnim projektima i donijelo poseban pravilnik o sufinanciranju projekata odobrenim u okviru programa Europske Unije i Kultura te financiralo na višegodišnjem principu od samih početaka. O svim rezultatima i zaključivanju programa Kultura 2007.-2013. objavljena je publikacija pod naslovom Sedam godina europske Kulture u hrvatskoj.
     Osim programa Kulture Hrvatska je sudjelovala i u programu MEDIA koja je namijenjena za poticanje i financiranje audiovizualnih djelatnosti. Također potpisivanjem Memoranduma o sporazumijevanju 2008., MEDIA je postala jedini program Europske Unije namijenjen razvoju europske audiovizualne umjetnosti, a u razdoblju od rujna 2008. do prosinca 2013. hrvatski su korisnici osigurali europska sredstva u iznosu od 3,3 milijuna eura za audiovizualne umjetnosti. Sredstvima programa MEDIA omogućena je potpora za 17 hrvatski filmova, 5 hrvatskih filmskih festivala, digitalizaciju četiriju hrvatskih kina, automatsku i selektivnu distribuciju europskog filma u Hrvatskoj te su sufinancirana 11 hrvatska kina u okviru mreža European Cinemas, programa potpora i kontinuirano usavršavanje te razvoj skupnih projekata.
 
     Zaključivanje programa Kultura i MEDIA nastupilo je vrijeme novog sveobuhvatnog programa Kreativna Europa gdje će ova dva dosadašnja programa biti potprogrami. U novom programu Kreativna Europa spajaju se sa ciljem bliže suradnje dvaju sektora, audiovizualnog s onim klasičnim kulturnim a od 2016. bit će uveden i treći međusektorski potprogram koji će uključivati financijska jamstva za mikro, mala i srednja poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru kojim će upravljati Europski investicijski fond.
 
     Europski je parlament novi  program Kreativna Europa  usvojio u prosincu 2013. godine, a krajem tog istog mjeseca raspisani su i prvi natječaji.
 
     Pomoćnica ministrice, Tamara Perišić, osvrnula se i na cjelokupni iznos financiranja te naglasila da unatoč prvotnim optimističnim najavama kako će proračun za ovaj program biti najveći dosada u području kulture, zbog gospodarske krize nešto je smanjen ali još uvijek se radi o velikom iznosu od 1,46 milijardi eura, dodavši da je proces prijave projekata značajno pojednostavljen.
 
     Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj složio se da je riječ o impresivnim rezultatima, ustvrdivši kako su oni priprema za iduće razdoblje koje će, zbog situacije u Europskoj uniji i Hrvatskoj, biti još kompetitivnije i sa 'žešćim' kriterijima. Kultura je prepoznata kao jedno od sredstava kojima se u Europi nastoji povećati tzv. pametni rast, a nije zanemarivo i da ona pokriva više od osam milijuna zaposlenih u tom sektoru pa ima značajan gospodarski potencijal, kazao je.
    
     Predstavnik Europske komisije Marc-Hector Vanderhaegen rekao je da je proračun dodijeljen novom programu povećan za sedam posto u odnosu na prethodni. Tražili smo više, no sretni smo da smo dobili i ovo povećanje jer su u današnjoj situaciji mnogi drugi programi imali srezana sredstva, rekao je. Dodao je da podprogram Kultura dobiva oko 400 milijuna eura, MEDIA oko 820 milijuna eura, a međusektorske aktivnosti oko 180 milijuna eura.
 
    O dosadašnjem pozitivnom iskustvu sudjelovanja u programima EU Kultura i MEDIA govorili su predstavnici Naklade Sandorf, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Studija dim te producent Ivan Kelava.
 
    Mladen Špehar i Martina Petrović iz Deska Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture odnosno Hrvatskom audiovizualnom centru, prisutnima su za kraj predstavili detaljnije potprograme Kultura i MEDIA Kreativne Europe o kojima će Ministarstvo kulture redovno obavještavati putem internetskih stranica, medija i organizacijom info-dana u gradovima Hrvatske.
 
 

  

  

 

 

  
    


















 

Najave