- Objavljeno: 01.08.2022.
Počinju radovi na obnovi palače Sponza
01. kolovoza 2022., Dubrovnik - Ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, posjetila je danas Državni arhiv u Dubrovniku i razgovarala s ravnateljicom Nikolinom Pozniak i predsjednikom Upravnog vijeća akademikom Stjepan Čosićem o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza za koje je Ministarstvo kulture i medija osiguralo sredstva.
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze vrijedni 4,7 milijuna kuna obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.Preseljenjem velikog dijela arhivskog gradiva iz Palače Sponza u novu zgradu Državnog arhiva kao i stavljanjem u funkciju novouređenih dormitorija, stvaraju se uvjeti za obnovu dijela Palače, prenamjenu prostora u studijske i istraživačke prostore i pokretanje rezidencijalnih programa koji će omogućiti međunarodnim i hrvatskim istraživačima kvalitetnije uvjete za istraživački rad i prezentaciju bogate kulturne baštine koja se čuva u Arhivu Republike i drugim vrijednim zbirkama i fondovima.
Podsjećamo, palača Sponza jedna je od simbola gospodarske moći Dubrovačke Republike i najvrijednijih arhitektonskih remek djela Dubrovnika, koja je ostala netaknuta u velikom potresu 1667. godine i čuva sjećanje na izgled dotadašnjih palača na Stradunu. Izgrađena je prema projektu Paskoja Miličevića, između 1516. i 1520. godine kao nova zgrada carinarnice. Objedinjujući srednjovjekovni objekt carinarnice, razna skladišta, objekt za skupljanje kišnice, radionice obrtnika-zlatara te druge objekte, vezujući ih uz raniju ulicu, koju preoblikuje u veliko dvorište – atrij, Paskoje je uključio i kovnicu novca i oružanu.
Sponza je jedan od najboljih primjera prijelaznog gotičko-renesansnog stila, širokih renesansnih lukova na trijemu i šiljastih, gotičkih lukova na gornjim katovima koje su izradili glasovita braća Andrijići iz poznate korčulanske porodice graditelja i skulptora, uz manje poznate majstore.