Petom godišnjicom zagrebačkog potresa obilježeno pola puta povijesne obnove kulturne baštine

22. ožujka 2025. - Povodom obilježavanja 5. godišnjice zagrebačkog potresa magnitude 5.5 prema Richteru, predstavljeni su rezultati povijesne obnove kulturne baštine, a sudjelujući u programu Dana otvorenih vrata i obilazeći obnovljene zgrade kulturne baštine javnost je dobila uvid u zahtjevan i složen proces poslijepotresne obnove.
 

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govoreći o potresu, s dubokim su se pijetetom ponajprije prisjetili tragične žrtve Anamarije Carević, neprežaljenog mladog života čije će ime, kao trajnu uspomenu nositi pastoralni centar župe Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici
 
Napori u obnovi koji su uslijedili nakon snažnog potresa usmjereni su na podizanje razine protupotresne sigurnosti, kako bi se u nekim budućim prirodnim katastrofama spriječile tragedije. Ministar Bačić istaknuo je kako je na poslijepotresnu obnovu privatne i javne imovine utrošeno ukupno 3,53 milijardi eura, europskih i nacionalnih sredstava, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijardi eura. Na području zagrebačkog potresa obnova je u potpunosti završila na 3814 lokacija od kojih se 3401 lokacija odnosi na privatne zgrade i kuće koje uključuju 35.747 stambenih jedinica, a izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća. Govoreći o dinamici obnove, ministar Bačić naglasio je kako se obnovom  ne vrši povrata u prijašnje stanje, nego se provodi složeniji postupak po principu „obnoviti bolje“ s ciljem dugoročne zaštite i prevencije budućih katastrofa.
 
Ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek osvrnula se na obnovu kulturne baštine, istaknuvši da su najveće štete nastale upravo na zaštićenim zgradama, zbog čega je velik dio obnove proveden pod okriljem Ministarstva kulture i medija. Istaknula je kako se na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, odnosno u osam županija, provodi više od 500 projekata obnove, dok se samo u Zagrebu radi o 130 objekata koji su zapravo najvrjedniji i najkompleksniji jer je riječ o povijesnim zgradama. Dodala je kao je Ministarstvo do ožujka 2025. godine putem Fonda solidarnosti EU, Državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završilo obnovu ili hitne mjere na 268 zgrada, a u tijeku su radovi na još 243 zgrade. Dodala je kako su brza i stručna reakcija svih službi u mjesecima nakon potresa omogućile brzu i kvalitetnu obnovu u godinama koje su slijedile.
 
Govoreći o procesu donošenja odluka i provedbi poslijepotresne obnove, ministrica je  istaknula kako su se u vrlo kratkom roku uspjele provesti sve procedure koje su neophodne da bi se zgrade kulturne baštine obnovile, a da ne izgube ništa od svojih spomeničkih svojstava i da budu unaprijeđene u smislu protupotresne sigurnosti uz osiguravanje energetske obnove. Ministrica se prisjetila i iznimno složenog procesa donošenja odluka i provedbi poslijepotresne obnove: popisa i procjene štete, arheoloških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i elaborata, suradnje s međunarodnim stručnjacima, osobito na području konstrukcijske obnove, provođenja mjera zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima i konačne cjelovite obnove.
 
Još jednom, ministrica je zahvalila kolegama u Ministarstvu kulture i medija, konzervatorskim odjelima u Sisku, Zagrebu, Karlovcu, Krapini, Bjelovaru i Varaždinu, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskom restauratorskom zavodu, Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, svim stručnjacima, statičarima, konzervatorima, restauratorima, projektantima, muzealcima, knjižničarima i arhivistima, svim pripadnicima hitnih službi, inženjerima, izvođačima, svim vlasnicima i korisnicima vrijednoga nepokretnog i pokretnog nasljeđa - svima onima koji su se zajednički uključili u povijesni pothvat obnove kulturne baštine.
 
Predstavivši rezultate obnove u Kući Mayer, današnjoj Zgradi Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministri su posjetili neke od cjelovito obnovljenih javnih zgrada u okviru Dana otvorenih vrata. Obišli su obnovljen jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, smješten na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada u povijesnoj plemićkoj palači Amadeo - Hrvatski prirodoslovni muzej.  Obišli su i  kompleks skladišta i radionica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Adžijinoj ulici, čijim  je projektom cjelovite obnove predviđena obnova kazališnih radionica i čuvaonica, kao i izgradnja Druge scene HNK, nove zgrade koja će riješiti problem nedostatka prostora i omogućiti realizaciju dodatnih programskih aktivnosti. Posjetili su i obnovljenu palaču Bužan gdje je danas smješten Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, zatim današnju zgradu uprave Hrvatskog restauratorskog zavoda sagrađenu oko 1780. godine, kao ljetnikovac zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa te zgradu Muzeja Prigorja - Kuriju Zagrebačkog kaptola. Svetom misom zahvalnicom za obnovu nakon potresa, koju je predvodio monsinjor Zlatko Koren u Crkvi sv. Franje Asiškog na Kaptolu zaključen je program Dana otvorenih vrata.
  
 

Pisane vijesti