Otvorena retrospektivna izložba Ivana Meštrovića „Jadranska epopeja“

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je retrospektivnu izložbu Ivana Meštrovića „Jadranska epopeja“, u ponedjeljak, 24. srpnja 2017. godine u Međunarodnom kulturnom centru u Krakovu.

   U suradnji Muzeja Ivana Meštrovića i Međunarodnog kulturnog centra u Krakovu, poljskoj javnosti predstavila se po prvi puta retrospektiva velikana hrvatske umjetnosti, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude.

   Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je rad Ivana Meštrovića obilježio cijelo jedno stilsko razdoblje hrvatske umjetnosti, te da je jedan od najvažnijih karika u povijesti moderne hrvatske umjetnosti, ali i šire.

   „Izložba Ivan Meštrović: Jadranska epopeja prvo je predstavljanje hrvatskoga kipara poljskoj javnosti. Također, riječ je o, do sada, najvećem predstavljanju hrvatske umjetnosti u Poljskoj. Retrospektivni pregled Meštrovićeva kiparskoga, ali i crtačkoga, grafičkog te arhitektonskog opusa, prilika je za upoznavanje dinamičnih tokova hrvatske povijesti, politike i umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, u kojoj je umjetnik aktivno sudjelovao. Meštrović je jedan od umjetnika koji je obilježio i oblikovao mnoge hrvatske gradove, pa je tako ova izložba u Krakov prenijela Zagreb i njegove najljepše spomenike poput Zdenca života i Povijesti Hrvata, te Split i njegov prepoznatljivi Spomenik Grguru Ninskom“, rekla je ministrica kulture.


   Nadodala je i kako se na ovoj izložbi ostvaruje poveznica s poljskom povijesnom i kulturnom sredinom, te kako je sigurna da će „odjeci ove izložbe pomoći u produbljivanju odnosa između poljske i hrvatske kulture, poljskih i hrvatskih umjetnika potaknuti da se razviju i podrže nove projekte koji će svjedočiti prijateljstvu i bliskosti naših država, kultura i naroda.„

   Na kraju, ministrica kulture zahvalila je svima koji su sudjelovali u organizaciji izložbe: Muzejima Ivana Meštrovića koji skrbe i brinu o umjetničkoj ostavštini Ivana Meštrovića, Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba koja je posudila djela za ovi izložbu iz svojeg fundusa te, posebno, Međunarodnom kulturnom centru u Krakovu koji je ugostio izložbu i svima koji su bili uključeni u realizaciju ove izložbe. Posebne čestitke i zahvalu na izboru reprezentativnih djela Ivana Meštrovića i pripremi izložbe, ministrica kulture uputila je autorima i kustosima: kustosici Barbari Vujanović i Lukaszu Galuseku. 
 
  Retrospektivom izložbe Ivana Meštrovića „Jadranska epopeja“, daje se uvid u život i djelo Ivana Meštrovića od njegovih studentskih, bečkih ostvarenja do djela koje je oblikovao netom nakon iskustva Drugoga svjetskog rata. Izložba predstavlja kiparski, crtački, grafički i arhitektonski opus, kao i sudjelovanje umjetnika u dramatičnim događajima u domovini i Europi u prvoj polovici prošloga stoljeća.


   Meštrović se poljskoj publici predstavlja kao umjetnička ličnost iznimno kompleksnog identiteta, koji je svojim rukopisom i karakterom spajao tradiciju zapada i istoka, mediterana i srednje Europe. U tom smislu posno je zanimljivo sagledavanje pozicije Ivana Mešrovića kao ključnoga aktera srednjoeuropske umjetničke scene u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća.

   Izložbu i katalog prate sljedeće glavne teme: Dalmacija – ukorijenjenost, Beč — Zagreb, Čovjek Srednje Europe, Najveći nakon Fidije, Arhitektura, Vjera, Senzualnost, Patnja.



   Pedeset umjetničkih djela odabranih za izložbu sabrana su iz Galerije Meštrović u Splitu, te Atelijera Meštrović i Gliptoteke HAZU iz Zagreba. Posuđena su i djela u vlasništvu nasljednika Ivana Meštrovića. Izbor djela svjedoči široki spektar materijala u kojima je stvarao, kao i glavne tematske i stilske značajke koje su obilježile Meštrovićev rad. Poseban se naglasak stavlja na njegovu ulogu u promišljanju javnoga prostora, u kojem je ostvario brojne spomeničke projekte koji se predstavljaju i na ovoj izložbi (čikaški Indijanci, splitski Grgur Ninski, Povijest Hrvata).

   Poveznica s poljskom povijesnom i kulturnom sredinom ostvaruje se izlaganjem građe vezane uz neostvaren projekt za Spomenik maršalu Piłsudskom za Varšavu, čiju je realizaciju onemogućio Drugi svjetski rat.

   Povodom izložbe priredit će se i predavanja na temu Ivana Meštrovića, hrvatske kulture i povijesti.











Najave