Otvorena konferencija "Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika" u Dubrovniku

  • Slika /slike/fotogalerija/2020godina/Dubrovnik konferencija 26 - 28. veljače/dubrovnik konferencija.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je konferenciju „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“, koja se održava u okviru predsjedanja Vijećem EU, u četvrtak, 27. veljače 2020. godine, u Dubrovniku.

Istaknuvši kako je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture očuvanje kulturne baštine, ministrica je dodala kako je potrebno usmjeriti napore prema osnaživanju mehanizama upravljanja rizicima u području kulturne baštine kako bi je sačuvali za buduće generacije.
 
Ministrica je istaknula kako nije slučajnost da se Konferencija održava upravo u Dubrovniku jer je to grad koji je proživio nekoliko velikih kriza u posljednja četiri desetljeća. Govoreći o promjenama koje imaju utjecaj na kulturnu baštinu uslijed prirodnih katastrofa i opasnosti koje su rezultat ljudskog djelovanja te neminovnih klimatskih promjena, ministrica je istaknula kako je u upravljanju rizicima neizostavno suradničko odlučivanje. Dodala je i kako je potrebno prilagoditi naše pristupe koji će omogućiti potrebne životne standarde, uključujući energetsku učinkovitost i druge.
 
Ministrica je istaknula i kako je svijest o ugroženosti kulturne baštine dodatno potaknuta recentnim stradanjima kulturnih spomenika i mjesta što je dovelo do preispitivanja spremnosti na djelovanje u izvanrednim okolnostima te potrebe jačanja europske suradnje. Podsjetila je i kako je Hrvatska u Domovinskom ratu bila suočena s konzervatorskim izazovima u obnovi gradova, pri čemu su stradali pojedini spomenici na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Na obnovi spomenika surađivali su hrvatski i inozemni stručnjaci te hrvatsko iskustvo služi kao primjer isplanirane i dokumentirane obnove u teškim okolnostima, a aktualizira se i pitanje primjene međunarodnih konvencija. 

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na osnovne rizike za gradove s kulturnom baštinom – prekomjerni turizam i urbanizaciju. Izložio je i osnovne smjernice strateškog projekta upravljanja destinacijom „Poštujmo Grad“. Istaknuo je kako postizanje održivosti u upravljanju destinacijom nije lak zadatak te dodao kako je cilj zadržati turizam kao glavni generator gospodarstva, ali istovremeno postići održivost i zaštitu vrijedne baštine pod zaštitom UNESCO-a te unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva. 

Sudionike konferencije pozdravila je i zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević te istaknula kako je Dubrovnik prepoznatljiv po svojoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Dodala je i kako su upravo izazovi s kojima se susreću svakoga dana poticaj da se u radu i djelovanju velika pozornost posveti upravo upravljanju, zaštititi kulturne baštine i načinima podizanja svijesti o važnosti ove teme. 
 
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev istaknuo je kako baština nikad nije bila suočena s tako ozbiljnim izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe i šteta koje su rezultat ljudskog djelovanja te kako se u takvim slučajevima primjenjuju EU mehanizmi očuvanja baštine. Također je uputio poruku europske povjerenice za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade Marije Gabriel, koja je poručila kako je glavna svrha osigurati zaštitu kulturne baštine kako bi ju sačuvali za iduće generacije koje tek dolaze.
 
Konferencija je nastavljena panelom „Jesmo li spremni? Napredak u politikama i nove perspektive u spremnosti na djelovanje i prevenciji rizika“ koji je moderirao nezavisni stručni konzultant u kulturi Robert Palmer. Razgovaralo se o stanju pripremnih strategija na nacionalnoj, međunarodnoj i europskoj razini, posebice vezano uz uključivanje zaštite kulturne baštine u upravljanje rizicima, planovima prilagodbe te mjerama smanjenja i otklanjanja rizika, predstavljeni su i primjeri učinkovite suradnje s ciljem prevencije i smanjenja štete.
 
Uz direktora za kulturu i hitne situacije UNESCO-a Lazarea Eloundoua Assomoa izlagala je i posebna savjetnica ministrice kulture Helenske Republike Maria-Xeni Garezou, zatim iz radne skupine za klimatske promjene i baštinu, ICOMOS Andrew Potts, voditeljica projekata na programu Prva pomoć i otpornost za kulturnu baštinu u krizno doba ICCROM Aparna Tandon, predsjedateljica INTERCOM-a Međunarodnog odbora za upravljanje muzejima, ICOM Goranka Horjan i ravnatelj „Raymond Lemaire“ međunarodnog centra za konzerviranje i predsjedatelj UNESCO-ovog Odbora za preventivno konzerviranje, nadzor i održavanje spomenika i mjesta Koenraad Van Balen.
 
Nakon panela uslijedilo je izlaganje arhitekta-konzervatora i voditelja projekata kulturne baštine „Reconstruction of cultural heritage - Dubrovnik issues“ Matka Vetme i obilazak izložbe „Dubrovnik - A Scarred City u Lazaretima“.
 
Konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ održava se do 28. veljače 2020. godine u Dubrovniku  u organizaciji Ministarstva kulture uz potporu Europske komisije, Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije.
 
Cijeli program konferencije dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, na poveznici. 
 
Prijenos konferencije dostupan je na poveznici. 

 


Pisane vijesti