Otvorena izložba „Izazov moderne: Zagreb - Beč oko 1900“

Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić ocijenio je kako su velike izložbe poput ove i poslanje te galerije, a njegove su riječi potvrdili i brojni posjetitelji koji su željeli prisustvovati tomu kulturnom događaju.
 
Austriju i Hrvatsku povezuju povijest i sadašnjost

Izložbu je u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića otvorila njegova izaslanica i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši da „ova veličanstvena izložba najavljuje niz bogatih kulturnih zbivanja koja će pridonijeti boljemu poznavanju dviju kultura i naroda“.

Obuljen Koržinek podsjetila je da „od svojih početaka Hrvatska pripada panonsko-mediteransko- jadranskomu krugu, nekoliko stoljeća Hrvatska i Austrija dijelile su političku i kulturnu povijest, a danas pak dijele suvremenost u okviru članstva u Europskoj uniji, ponosne na svoje posebnosti, samostalne kulturne identitete, kulturnu raznolikost, ali i na mnoge međusobne utjecaje i prepletanja koji su nas učinili takvima kakvi smo danas“.

Ministrica se nada i vjeruje da će sve manifestacije u godini austrijsko-hrvatske kulturne suradnje biti još jedan poticaj hrvatskoj publici za novi i drukčiji doživljaj tih veza te da će i austrijska publika imati priliku tijekom niza događanja upoznati i možda saznati nešto više o hrvatskoj kulturi i umjetnosti.   

„Rame uz rame“ Klimt, Moser, Loos, Meštrović, Bukovac, Kovačić...

„Na ovoj izložbi moći ćemo s radoznalošću, a vjerujem i s oduševljenjem, promotriti djela nekih od ključnih imena austrijske umjetnosti koji su u Beču djelovali na prijelazu stoljeća, kao što su Gustav Klimt, Koloman Moser, Adolf Loos, Joseph Hoffmann i drugi“, rekla je ministrica.   Istaknula je kako su s njihovim radovima „rame uz rame“ izloženi i radovi hrvatskih velikana toga razdoblja poput Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića, Viktora Kovačića i mnogih drugih umjetnika hrvatske moderne koji daju izvrstan kulturnopovijesni pregled toga razdoblja i svojim opusom potvrđuju odavno poznate, ali otkrivaju možda i neke nove bliske veze i umjetničke utjecaje između Beča i Zagreba. 

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin rekla je da su, uz povijesne veze, jake i one suvremene koje dugogodišnjim politikama održavaju gradonačelnici Beča i Zagreba. Izložba pak, objasnila je, ponajprije govori o jednome povijesnom umjetničkom razdoblju kada je Beč, uz Pariz, bio najjači europski kulturni, znanstveni i umjetnički te gospodarski, politički i upravni centar. U tome i takvome Beču, podsjetila je, školovali su se brojni hrvatski umjetnici, od kojih su neki utemeljili i zagrebačku likovnu akademiju.


„Koncentracija i količina energije modernističke kreativne misli, uključujući filozofsku, na svim područjima kulturno-umjetničkoga stvaranja, učinila je Beč toga vremena vodećom europskom kulturnom metropolom“, istaknula je Kusin. Dodala je da su u tome ozračju hrvatski umjetnici pak stasali u značajne umjetničke osobnosti koje su obilježile hrvatsku povijest umjetnosti toga razdoblja.

Jedna od autorica izložbe i njezina kustosica Petra Vugrinec podsjetila je da je idejna začetnice izložbe povjesničarka umjetnosti dr. Irena Kraševac. Spomenula je kako su mnogi gradovi već propitali važnosti Beča za pojavu i formiranje europske moderne i zaključke predstavili izložbama. U Hrvatskoj je, istaknula je, te veze u kontekstu književne moderne opisao vodeći teoretičar toga razdoblja akademik Viktor Žmegač čijim se predgovorom, rekla je Vugrinec, može podičiti i katalog izložbe.

Vugrinec je zahvalila svim suradnicima, posebice kolegama iz bečkoga muzeja Belvedere te kolegama iz Budimpešte.

Jake kulturne veze i posvećenost suradnji

Direktorica Kulturno-političke uprave u Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije dr. Teresa Indjein zahvalila je svima koji su pridonijeli da se ostvari ova izložba. Sam koncept izložbe smatra fascinantnim mostom prema prošlosti koji će oduševiti posjetitelje i potaknuti ih da saznaju više o hrvatskoj secesiji i njezinu dijalogu s drugim europskim sredinama.


Osvrnula se i na činjenicu da je izložba početak kulturne austrijsko-hrvatske godine te, dodala je, sigurno i jedan od najvažnijih projekata te godine. Ustvrdila je kako postoje dva „da“ kada je riječ o kulturnoj suradnji dviju zemalja: jake kulturne veze, posvećenost suradnji ‒ stotinu projekata u svim područjima umjetnosti praktički su na zajedničkoj agendi.

Istaknula je kako se na kraju ipak želi osvrnuti, na hrvatskome jeziku, na riječi hrvatske književnice Ivane Bodrožić iz brošure koja govori o austrijsko-hrvatskoj kulturnoj godini. „Uvijek se na kraju radi o ljudima potpuno drukčijima od stereotipa. Književnost, glazba i film kada su autentični, uvijek govore o pojedincima, vode nas unutra gdje smo isti u svojoj različitosti. U zahtjevnome vremenu za Europu, godina kulture dovest će do prijatelja, do ljudi. Uvijek se na kraju radi o ljudima“, napisala je Bodrožić, a pročitala ugledna gošća iz Austrije.

Izložba je nastala u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirka diljem svijeta koje se iznimno rijetko izlažu u javnosti. Održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena.

Publika će izložbu moći razgledati do 7. svibnja ove godine, a autori očekuju da će na jesen biti postavljena i u bečkome Belvedereu. (MK/Hina)


 

Pisane vijesti