- Objavljeno: 23.03.2021.
Održana sjednica Vijeća Festivala hrvatske drame Marulićevi dani
Sjednica Vijeća Festivala hrvatske drame Marulićevi dani održana je u petak, 19. ožujka 2021. godine, putem Zoom platforme. Sjednicom je predsjedala predsjednica Vijeća i posebna savjetnica ministrice dr. sc. Iva Hraste Sočo.
Sjednici su prisustvovali članovi Vijeća: intendant HNK Split Srećko Šestan, Jasen Boko, dr. sc. Lucija Ljubić, Matko Raguž te izbornica Gordana Ostović.
Pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita Mate Omazić se ispričao i dao suglasnost na točke dnevnog reda kao i članovi Vijeća: privremeni pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić i red. prof. art. Joško Ševo.
Na sjednici je predstavljeno Izvješće izbornice o odabiru predstava za 31. Festival hrvatske drame Marulićevi dani, prijedlog troškovnika Festivala te prijedlog članova Ocjenjivačkog suda Festivala. Vijeće je jednoglasno usvojilo sve navedene točke dnevnog reda kao i imenovanje ravnateljice Drame HNK Split Marine Vujčić novom članicom Vijeća.
Ovogodišnji Festival hrvatske drame Marulićevi dani bit će posvećen 500. obljetnici tiskanog izdanja Judite Marka Marulića.
Prema riječima izbornice Gordane Ostović, s obzirom na pandemijsku 2020. godinu u kojoj su profesionalna kazališta izvela 34 posto manje produkcija, brojem i kvalitetom prijavljene predstave zapravo ne odudaraju odviše od prosjeka prijašnjih godina.
Od 40 prijavljenih predstava iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, zbog nepovoljne epidemiološke situacije, četiri predstave nisu izvedene. Na 31. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani bit će izvedeno 13 predstava koje kvalitetom potvrđuju da kreativnost ne posustaje, usprkos nezavidnim okolnostima izvođenja predstava, koje je još otežao i zagrebački potres.
Odabrane predstave tematski su raznolike, neke od njih bave se posljedicama pandemije, progovaraju o usamljenosti, otuđenju i depresiji, neke propituju korupciju i mešetarenje lokalnih moćnika na duhovit način, neke se bave odjecima tragedije Domovinskog rata, a druge pak na inteligentan način promatraju vječne stranputice muško ženskih odnosa. Ovo je i godina u kojoj su se u predstavama našli jaki ženski likovi, hrabri, ranjivi i ponosni, ponekad veći od života.
U službenoj konkurenciji 31. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani bit će predstavljen sljedeći program:
Elvis Bošnjak: Usidrene, redateljica Anastasija Jankovska, HNK Split, u koprodukciji sa Gradskim dramskim kazalištem Gavella iz Zagreba i HNK Zadar; Ilija Zovko: Francuzica, režija i izvedba Trpimira Jurkića i Snježane Sinovčić Šiškov, HNK Split; Ana Tonković Dolenčić: Bambina, na glazbene hitove Nene Belana i Đavola, redatelj Krešimir Dolenčić, HNK Split; Ivana Bodrožić: Hotel Zagorje, redateljice Anica Tomić i Jelena Kovačić, Gradsko dramsko kazalište Gavella; predstava-koncert, autorski projekt: Filip Šovagović i Dubravko Mihanović: Zagreb 2020, Gradsko dramsko kazalište Gavella; prema tekstovima 19 hrvatskih pisaca: Monovid 19, redateljica Anica Tomić, Zagrebačko kazalište mladih; Marina Vujčić: Umri ženski, redatelj Rajko Minković, Satiričko kazalište Kerempuh; Mladen Kerstner: Gruntovčani, redatelji Rajko Minković i Boris Svrtan, Satiričko kazalište Kerempuh; Ivana Šojat: Štajga, redatelj Jasmin Novljaković, Gradsko kazalište Joza Ivakić, Vinkovci; prema noveli Jeana Gionoa Čovjek koji je sadio drveće: Grane smo na vjetru, redatelj Peđa Gvozdić, Gradsko kazalište Zorin dom, Karlovac; autorski projekt Olje Lozice: Dobro je ništa, Teatar ITD; Ivan Ožegović: 10 pjesama koje su označile kraj mog ljubavnog života, Centar za kulturu Trešnjevka/ Bjelovarsko kazalište/ Teatrum/Kreator; autorski projekt Josipe Anković i Josipa Ledine: Fešta, Teatra Exit u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu.
Izvan konkurencije na zatvaranju Festivala bit će izvedena najbolja prošlogodišnja predstava Festivala: Ranko Marinkovića Kiklop, redatelj Saša Anočić, Gradsko dramsko kazalište Gavella.
Za članove Ocjenjivačkog suda odabrani su: teatrologinja dr.art. Mira Muhoberac, redatelj Saša Anočić, glumica Andrea Mladinić, književnik Renato Baretić, kostimograf Mladen Radovniković.
Uz službeni program odvijat će se i bogat popratni program: javno čitanje prvonagrađenog dramskog teksta Nagradom za dramsko djelo Marin Držić za 2020., dramske radionice pod vodstvom istaknutog dramskog pisca Tomislava Zajeca i promocije knjiga. U povodu petstote obljetnice prvotiska Judite, u čijem znaku će proteći i Festival, organizirat će se čitav niz događanja pod pokroviteljstvom Grada Splita i kulturnih institucija grada. Održat će se i tradicionalna pjesnička manifestcija Ča, more, judi na Šolti, uz polaganje vijenca na kuću boravka Marka Marulića na u Nečujmu.
Od 16. do 18. travnja 2021. tri festivalske izvedbe predstave Monovid bit će izvedene u Zagrebu kao i predstava Zagreb 2020.
Svečano otvorenje 31. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani, na kojem će se dodijeliti Maruli za najbolja ostvarenja prethodnog Festivala te Nagrada za dramsko djelo Marin Držić za 2020. bit će održano 21. travnja 2021. u HNK Split.
31. Festival hrvatske drame Marulićevi dani
Katarza kroz suze i smijeh
31. Festival hrvatske drame Marulićevi dani, iako se to ne bi očekivalo s obzirom na pandemijsku 2020. godinu u kojoj su profesionalna kazališta izvela 34 posto manje produkcija brojem i kvalitetom prijavljenih predstava, zapravo ne odudaraju odviše od prosjeka prijašnjih godina. Kazalište je žilava umjetnost. Na festival je prijavljeno 40 predstava iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koje kvalitetom potvrđuju da kreativnost ne posustaje usprkos nezavidnim okolnostima izvođenja predstava, koje je još otežao i zagrebački potres.
Od 40 prijavljenih predstava zbog nepovoljne epidemiološke situacije četiri se nažalost nisu se uspjele premijerno izvesti, a od prijavljenih predstava na 31. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani gledat ćemo njih 13. Ovogodišnje predstave tematski su doista raznolike, neke od njih bave se naravno posljedicama pandemije, progovaraju o usamljenosti, otuđenju pa i depresiji, neke propituju korupciju i mešetarenje lokalnih moćnika na duhovit način, neke se bave odjecima tragedije Domovinskog rata, a druge pak na inteligentan način promatraju vječne stranputice muško-ženskih odnosa.
Ovo je i godina u kojoj su se u predstavama našli jaki ženski likovi, hrabri, ranjivi i ponosni, ponekad veći od života. Splitski HNK jednom od tri izabrane predstave, dramom Elvisa Bošnjaka Usidrene u režiji Anastasije Jankovske, u koprodukciji s Dramskim kazalištem Gavella iz Zagreba i HNK Zadar, na scenu donosi lik otočke žene stijene koja, usprkos očekivanjima okoline, povratak svog muža nakon 37 godina na moru dočekuje osušenih emocija. Slojevitost ove drame donosi pitanja o sudbini takvih žena, ali i odsustvom očeva načetih obitelji. Potreba za drugim kako bi se u ovom otuđenom svijetu našla srodna duša, ali i istovremeno strah od dugo očekivane sreće, spojio je dvoje usamljenih ljudi u iznimno toploj drami Francuzica Ilije Zovka, ponovo u produkciji splitskog HNK te režiji i izvedbi Trpimira Jurkića i Snježane Sinovčić Šiškov. Tu je i treća njihova uspješnica, domaći mjuzikl Bambina Ane Tonković Dolenčić, na glazbene hitove Nene Belana i legendarnih Đavola i u režiji Krešimira Dolenčića, koja rekli bismo kroz lake note i ljubavnu priču propituje i teže note poput korupcije, manipulacije i predrasuda, a tim temama brod Bambina iz 80-tih godina 20. stoljeća skladno se može usidriti i u ovo sadašnje vrijeme.
Kada smo spominjali predstave s jakim ženskim likovima tu se svakako ističe predstava Dramskog kazališta Gavella iz Zagreba Hotel Zagorje, prema knjizi Ivane Bodrožić u režiji Anice Tomić i Jelene Kovačić. Proglašena i najboljom predstavom hrvatskog glumišta, ona kroz vizuru desetogodišnje djevojčice vukovarske prognanice donosi niz potresnih priča vukovarskih žena u izgnanstvu, istodobno jakih i ranjivih, ali i spremnih na neki humorni odmak koji olakšava velike traume. Zagrebačku Gavellu nije pogodila samo pandemija već ju je u svom djelovanju onemogućio potres, a kao rezultat toga nastala je predstava- koncert Zagreb 2020 autorskog dvojca Filipa Šovagovića i Dubravka Mihanovića. Nastajala za vrijeme izolacije, na scenu duhovito donosi krhotine života, dezorijentirane protagoniste u kojima se miješaju pesimizam i nada, posljedice nedostatka socijalnog kontakta, realnost i snoviđenje.
Posljedice pandemije korona virusa i narušenih oblika ljudskosti i bliskosti pokazat će nam i predstava Monovid 19, nastala prema tekstovima 19 hrvatskih pisaca pisanih u izolaciji za vrijeme pandemije, u režiji Anice Tomić i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih. Predstava okuplja tri narativne linije: Proljeće naše zlovolje, Europa gleda seriju i razmišlja o.. te Tzv. Nježniji spol koje u jednoj večeri prate tri različite publike gledajući prizore u kojima blijede neki međusobni odnosi, svjedočimo indiferentnoj Europi pokraj koje prolaze uznemirene sudbine, strahovi od bolesti, starosti i odbačenosti, a propituje se i pozicija žena u svijetu patrijarhata.
A ženama se bavi i predstava simboličnog naslova Umri ženski Marine Vujčić u režiji Rajka Minkovića i produkciji Satiričnog kazališta Kerempuh iz Zagreba. Duhovita predstava o osamljenosti i potrebi za bliskošću donosi male intimne drame u kojima se možemo prepoznati - od odnosa s majkom, partnerom, krivim vezama i suočavanju s vlastitim iluzijama. Iz istog kazališta dolazi nam i predstava Gruntovčani, prema tekstu Mladena Kerstnera, u režiji Rajka Minkovića i Borisa Svrtana, koja će vratiti sjećanje na slavnu TV seriju Kreše Golika, žuhka komedija o rodijačkom kapitalizmu, o lokalnim moćnicima koji mešetare na štetu sirotinje i u kojem najpošteniji biva izrugan i odbačen.
Iz Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci dolazi nam predstava Štajga, po tekstu Ivane Šojat, u režiji Jasmina Novljakovića, koja kroz sudbinu jedne željezničarske obitelji, sjećanja, smijeha i plača, pijanstava i trijeznosti obuhvaća povijesni prikaz života vinkovačke željezničke stanice koja je mnogima bila izvor egzistencije, perspektive i nade, a svjedočili su njezinoj bolnoj propasti.
Stvarat, a ne uništavati, poručuje nam pak predstava Gradskog kazališta Zorin doma iz Karlovca Grane smo na vjetru, koju je prema noveli Jeana Gionoa Čovjek koji je sadio drveće dramatizirala Ana Prolić, a režiju potpisuje Peđa Gvozdić. Priča je to o jednom mladiću u potrazi za smislom, o jednom starcu koji sadi drveće kako bi oplemenio ratom uništenu zemlju te o zajednici koja usprkos početnom otporu prihvaća princip kreacije, a ne destrukcije, predstava koja odiše izuzetnim kreativnim pristupom koristeći teatar sjena, lutku i brojne vizualne efekte .
Vrijeme pandemije, u kojem se od ljudi zahtijevala pojačana socijalna distanca, pojačavalo je usamljenost pa i teže oblike depresije. O toj teškoj bolesti progovorila je dojmljiva predstava Dobro je ništa, autorski projekt Olje Lozice u produkciji Teatra ITD iz Zagreba, koja pokazuje kako unutrašnji konflikti postepeno razaraju emotivne i prijateljske veze, a onda i samu strukturu ličnosti. 31. Festival hrvatske drame Marulićevi dani dovode i ljubavnu rock monodramu 10 pjesama koje su označile kraj mog ljubavnog života mladog glumca Ivana Ožegovića i umjetničke udruge Kreator o odrastanju, djevojkama, glazbi, ljubavi i prijateljstvu kroz pjesme koje su junaku, ali i mnogima od nas značile socijalizaciju ili podsjećanje na neke drage osobe i događaje. Na duhovito, ali i gorko intimno putovanje kroz jednu vezu vodi nas predstava Fešta, Teatra Exit, u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti iz Zagreba. Proslava petogodišnjice braka jednog dobrostojećeg naizgled sretnog para, na kojoj sudjeluju i gledatelji gotovo kao dio glumačke ekipe, na scenu donosi sjajne mlade glumce i autore predstave: Josipu Anković i Josipa Ledinu, na koje naš teatar u budućnosti itekako treba računati. 13 sjajnih predstava pokazuju da ponovimo kako je kazalište doista žilava umjetnost koja će to dokazati s maskom ili bez maske i na 31. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani.
Selektorica Festivala
Gordana Ostović