Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predvodnica digitalizacije

Foto: NSK

22. veljače 2024. - Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu obilježava se 22. veljače jer je tog datuma 1483. godine objavljena prva knjiga tiskana na hrvatskome jeziku i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom „Misal po zakonu rimskoga dvora“.

Svečanom obilježavanju dana NSK-a prethode Dani otvorenih vrata 20. i 21. veljače, kada svi zainteresirani građani mogu obići knjižnicu, njezine zbirke, upoznati se s radom i sudjelovati u prigodnim programima. Na današnjoj prigodnoj svečanosti, na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja NSK-a u četiri kategorije, svim djelatnicima naše središnje knjižnične ustanove čestitao je izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak.
Istaknuvši kako Danom NSK-a obilježavamo i 417. obljetnicu njezina postojanja i kontinuirana razvoja i doprinosa očuvanju hrvatske pisane baštine, državni tajnik Poljičak dodao je kako knjižnica uz kontinuiranu skrb o kulturnoj baštini djeluje i kao predvodnica u digitalizaciji te svoj fond sustavno digitalizira od 2004. radi zaštite, ali i omogućivanja pristupa vrijednoj građi. Posebno se osvrnuo i na stručni doprinos koji je knjižnica dala projektu e-Kultura, kojim je Ministarstvo uspostavilo nacionalnu infrastrukturu za trajnu pohranu i dostupnost digitalne kulturne baštine s ciljem povećanja količine digitalizirane građe, razvoja procesa digitalizacije i razvoja sustava digitalne knjižnice.
 
Kao jednu od najvažnijih zadaća Knjižnice državni tajnik Poljičak je istaknuo izgradnju zbirke Croatica, koja okuplja cjelokupno hrvatsko pisano kulturno blago i obuhvaća hrvatsku nacionalnu knjižnu i neknjižnu građu, što doprinosi stvaranju i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Uz neizmjerno važnu ulogu središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu u pružanju informacijske potpore znanstvenomu radu i nastavi, podsjetio je i  na njezino međunarodno djelovanje usmjereno na sustavno uspostavljanje, proširivanje i razvijanje odnosa s nacionalnim knjižnicama diljem Europe i svijeta.
 
Državni tajnik Poljičak posebno se osvrnuo i na doprinos Ministarstva u stvaranju modernog pravnog okvira za djelovanje knjižnica koji omogućuje razvoj knjižnične djelatnosti u skladu sa suvremenim dosezima informacijske znanosti. Podsjetio je i kako su od 2016. godine otvorene, obnovljene i proširene 23 knjižnice, od kojih treba istaknuti tri velike županijske matične knjižnice, od nove zgrade knjižnice u Varaždinu preko obnove zgrade knjižnice u Požegi do novoizgrađene knjižnice u Vinkovcima. Pritom je državni tajnik dodao kako je kraj uspješne 2023. godine obilježen otvorenjem nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka, gdje smo svjedočili procesu pretvaranja zapuštenog kompleksa industrijske baštine, nekadašnje Tvornice Rikard Benčić u žilu kucavicu gradske kulture.
 
Podsjetio je također kako je Ministarstvo u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ i poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Čitanjem do uključivog društva“ osiguralo otprilike 5,4 milijuna eura putem kojih je omogućena nabava, prenamjena i opremanje 11 vozila, kao i osnaživanje mreže pokretnih knjižnica i ostvarivanje ciljeva Nacionalne strategije poticanja čitanja Vlade Republike Hrvatske. „Ministarstvo je donijelo i Program razvoja pokretnih knjižnica za desetogodišnje razdoblje od 2023. do 2032. koji osigurava sustavan i održiv razvoj pokretnih knjižnica“, zaključio je na kraju svojega obraćanja Poljičak.

Pisane vijesti