- Objavljeno: 30.09.2025.
Na svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 ministri kulture istaknuli kako je kultura temelj održivog razvoja i mora biti prepoznata kao prioritet globalne politike
Foto: UNESCO / MKM
29. i 30. rujna 2025. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima boravi u Barceloni povodom najveće svjetske konferencije o kulturnim politikama i održivom razvoju MONDIACULT u organizaciji UNESCO-a. Riječ je o ključnoj međunarodnoj platformi za kulturne politike i međunarodni razvoj koja okuplja ministre kulture i brojne stručnjake, civilno društvo i umjetnike kako bi zajednički raspravili o ulozi kulture u izgradnji pravednijih, mirnijih i održivijih društava.
Na panelu „Kultura, baština i krize“ ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je kako klimatske promjene, potresi i pandemije ugrožavaju kulturnu baštinu te istaknula važnost kontinuiranog ulaganja u pripravnost kako bi smanjili rizik i osigurali kvalitetnu obnovu. Naglasila je važnost međunarodne suradnje i solidarnosti u kriznim situacijama, podsjetivši na hrvatsko iskustvo tijekom i nakon Domovinskog rata, kao i nakon nedavnih potresa.Podsjetila je i kako su hrvatski stručnjaci svoja vrijedna iskustva i znanja u obnovi razrušene kulturne baštine, odnosno sustav razvijen tijekom Domovinskog rata, velikodušno ponudili kolegama u Ukrajini od samog početka agresije, pogotovo vezano za otuđenje kulturnih dobara, s obzirom na to da je agresor iz Hrvatske otuđio više od 30 tisuća predmeta, od kojih je ostalo za vratiti oko tisuću. „Ključno je razviti sustav inventarizacije i dokumentiranja umjetnina i ostalih pokretnih kulturnih dobara kako bi stručnjaci mogli raditi na povratu“, istaknula je ministrica i naglasila kako imamo odličnu suradnju s primjerice talijanskim Karabinjerima koji gotovo svake godine uspijevaju na crnom tržištu pronaći predmete, a jednako tako i s INTERPOL-om te ostalim međunarodnim organizacijama. U tom kontekstu ministrica je podsjetila kako je napad na njezin rodni grad Dubrovnik, uvršten na Popis svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine, bio prvi primjer u povijesti da je osoba - srbijanski general osuđena za ratni zločin, između ostalog, i zbog namjernog uništavanja kulturne baštine, sukladno međunarodnom pravu, pozivajući se na kršenje Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba. Također, ministrica je naglasila kako je Hrvatska oduvijek znala prepoznati važnost očuvanja međunarodne kulturne baštine podsjetivši na financijsku pomoć u obnovi porušene baštine u Maliju kao i obnovi crkve Čudotvorne Gospe u središtu Mosula.
„Zaštita kulturne baštine ne smije ostati samo deklarativna već mora postati sastavni dio razvojnih politika i praksi“, istaknula je ministrica te pri tom zaključila da je ključno preispitati nacionalne politike i implementirati mehanizme donošenja rješenja na institucionalnoj, pravnoj, financijskoj, operativnoj i drugim razinama. Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da samo zajedno, kroz razmjenu iskustava i međunarodne mreže, možemo graditi sigurniju i održiviju budućnost.
Na panelu vezanom uz kulturne politike i rodnu ravnopravnost ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da su žene u kulturnim i kreativnim industrijama i dalje premalo zastupljene na vodećim položajima te naglasila kako je potrebno osigurati njihovu punu vidljivost, sudjelovanje i prepoznavanje u kulturnom životu.
Ministrica je podsjetila na hrvatska iskustva, među kojima projekt „Žene u medijima“, koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije s ciljem podizanja svijesti o položaju žena u hrvatskom društvu, postizanjem bolje senzibilizacije medija i šire javnosti o zastupljenosti žena u medijima, kao i osiguravanje bolje vidljivosti žena u medijima uz doprinos smanjenju stereotipa. Istaknula je i kako Ministarstvo kulture i medija kontinuirano surađuje s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade te je zajednički izrađen Akcijski plan za promicanje i provedbu ravnopravnosti spolova 2024.-2027. zahvaljujući kojemu na rukovodećim funkcijama unutar Ministarstva ima 68% žena, a visok postotak ženske zastupljenosti može se uočiti u cijelom području kulture i medija.
Na svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 ministri i predstavnici kulture država članica UNESCO-a usvojit će zajedničku deklaraciju kojom se ističe kultura kao središnji stup održivog razvoja, temelj ljudskih prava i globalno javno dobro. Nadalje, deklaracija definira ključne elemente za poziciju kulture u okviru razvojne agende nakon 2030. godine, naglašavajući transformativnu snagu kulture za društvenu koheziju, gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i mir. Poseban naglasak stavljen je na potrebu zaštite kulturne raznolikosti, integraciju umjetnosti i baštine u obrazovanje i cjeloživotno učenje, zaštitu kulturne baštine i umjetnika u kriznim situacijama, odgovorniji pristup i upotrebu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, kao i promicanje kulture kao sredstva dijaloga, pomirenja i izgradnje mira.
U popratnom programu konferencije MONDIACULT 2025, povjerenik Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef predstavio je izvješće skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) o temi „Kultura i zdravlje“ u kojem su istaknuta tri hrvatska projekta: paneuropska inicijativa „Film u bolnici“ koja povezuje filmsku kulturu s pedijatrijskom skrbi te djeci i mladima u bolnicama u osam zemalja EU-a donosi pažljivo odabrane filmske sadržaje, potom umjetnički projekt „Healing Nature“ autorica Melinde Šefčić i Lee Vidaković koji demonstrira snagu prikaza prirode putem različitih medija u bolničkim prostorima, kako bi se podržalo mentalno, fizičko i duhovno zdravlje pojedinca i bolničke zajednice te nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“ koji na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.
Uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek svjetskoj konferenciji MONDIACULT 2025 prisustvovale su ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić te voditeljica Službe za UNESCO i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.














