​Na 71. sjednici Vlade RH usvojen nacrt konačnog prijedloga Zakona o elektroničkim medijima

Predloženim Zakonom o elektroničkim medijima kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, usluga elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa, u nacionalno će se zakonodavstvo transponirati odredbe direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pružaju uvjetovani pristup i dijelom odredbe Direktive o zavaravajućem i usporednom oglašavanju, koje svaka sa svojeg stajališta uređuju područje audiovizualnih medijskih usluga.

U suradnji s Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u i HND-om članak 94. koji propisuje odgovornost pružatelja elektroničke publikacije i za sadržaj koji je generirao korisnik, preformuliran je tako da je jasno propisana obveza pružatelja elektroničke publikacije koji odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj, uključujući i sadržaj koji je generirao korisnik ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljiv način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi. Ukoliko nakladnik postupi sukladno zakonu, osigura registraciju i objavu upozorenja, odgovornost za moguće protuzakonite sadržaje bit će na osobi koja je objavila komentar, a ne na nakladniku. 

Važna je novost i da je zbog zaštite prvenstveno djece i mladih dodana nova obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću i morat će biti označavani vizualnim simbolom, a iz istog su razloga propisani i kriteriji za oglašavanje energetskih pića.

Vezano uz nedopuštenu promjenu vlasništva treba istaknuti da su propisana ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa kao i na povezane osobe koje se određuju sukladno poreznim zakonima.

Nadalje, smatrat će se da pružatelj medijske usluge ima dominantnu uloga na tržištu ako je njegov udio 40 % u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Republike Hrvatske, a pri izračunu uzimaju se u obzir prihodi HRT-a koji se ostvaruju isključivo obavljanjem komercijalne djelatnosti te prihodi povezanih osoba.

Brisan je i članak 68. koji je zabranjivao vertikalnu integraciju, te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima, a ukupnu naknadu izračunava Vijeće u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti. Jednako tako, nakladnici televizije s koncesijom na državnoj razini temeljem ovoga članka imaju obvezu koja obuhvaća samo programe za koje imaju koncesiju te ne mogu uz njih vezati druge ponude. Ova odredba ne obuhvaća kanale HRT-a budući da je njihova obveza i načini utvrđivanja cijena (tzv. must carry) propisana Zakonom o elektroničkim komunikacijama.

Zbog zaštite i promicanja hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija uvedena je obveza:
-​ nakladnicima televizije da osiguraju najmanje 5 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti za djela hrvatskih neovisnih proizvođača;
-​ operatoru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa koji mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti;
-​ nakladnicima radija povećan je udio za emitiranje hrvatske glazbe te propisano vrijeme u kojem većina iste mora biti emitirana (25 % od čega najmanje 20 % mora biti emitirano u vremenu od 6 do 22 sata);
- ​uvodi se veća zaštita hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela. Također je pružateljima medijskih usluga na zahtjev koji su usmjereni prema publici u RH (npr. Netflix) uvedena obveza da uplaćuju financijski doprinos za promicanja audiovizualnog stvaralaštva i da ulože u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača; 
-​ pružatelji medijskih usluga potiču se na izradu planova kako bi njihove usluge bile pristupačnije osobama s invaliditetom;
-​ uvodi se veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja;
-​ uvodi se obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanja programa regionalnih i lokalnih programa, a koja su osigurana u proračunima (kako državnom tako i u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave) dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenih kriterija;
-​ izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja, a uvodi se i sezonalitet kod obračuna.