- Objavljeno: 14.05.2024.
Muzeju grada Šibenika, Javnoj ustanovi u kulturi Hrvatski dom Vukovar i Državnom arhivu u Rijeci osigurano 2 i pol milijuna eura za energetsku obnovu
Foto: Državni arhiv u Rijeci / Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar / Muzej grada Šibenika - Tomislav Šmider
14. svibnja 2024. - Nastavljamo osiguravati bespovratna sredstva za nova tri projekta energetske obnove ukupne vrijednosti 2.526.356,89 eura u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“.
Muzeju grada Šibenika odobrena su sredstva za provedbu projekta Energetska obnova Muzeja grada Šibenika u ukupnom iznosu od 1.327.292,62 eura. Muzej je smješten u bivšoj Kneževoj palači, koja je građena u 13. i 14. stoljeću te ima status pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra. Provedbom projekta energetski će se obnoviti 3.305,04 m2 građevinske brutopovršine i postići ušteda godišnje primarne energije od 43.78 % u odnosu na stanje prije obnove te će se smanjiti emisija stakleničkih plinova.Javnoj ustanovi u kulturi Hrvatski dom Vukovar odobrena su sredstva za provedbu projekta Energetska obnova zgrade Rodna kuća Lavoslava Ružičke u ukupnom iznosu od 536.753,77 eura. Zgrada ima status pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra, a provedbom projekta smanjit će se potrošnja energije i emisije C02, što će doprinijeti dekarbonizaciji. Provedbom projekta energetski će se obnoviti 941,23 m2 građevinske brutopovršine te postići ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije od 97,49 %.
Državnom arhivu u Rijeci odobrena su sredstva za provedbu projekta Energetska obnova zgrade Državnog arhiva u Rijeci na adresi Vodovodna 2 u ukupnom iznosu od 662.310,50 eura, koji se nalazi unutar zaštićene kulturnopovijesne cjeline. Provedbom projekta energetski će se obnoviti 1.270,69 m2 građevinske brutopovršine, a ostvarit će se ušteda primarne energije na godišnjoj razini od 75,18 % u odnosu na stanje prije obnove te smanjiti emisija stakleničkih plinova.
Podsjećamo, do sada su donesene odluke o financiranju energetske obnove zgrada Državnog arhiva u Sisku, ljetnikovca Crijević-Pucić u Dubrovniku, Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, Muzeja grada Koprivnice, Guvernerove palače u Rijeci, Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Starog grada u Varaždinu, Samoborskog muzeja, Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, Gradske knjižnice Valpovo, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dvora Trakošćan, Dvorca Batthyany - Strattmann Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu, Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca Muzeja Međimurja u Čakovcu, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, Muzeja Đakovštine, Galerije Slavka Kopača u Vinkovcima, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Barutane u Krunskoj utvrdi - Gradske galerije Osijek, Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu, Narodne knjižnice „Petar Preradović“, Sveučilišne knjižnice u Rijeci, Galerije Meštrović u Splitu, Centra za kulturu Čakovec, Zavičajnog muzeja Poreštine - Museo del territorio Parentino u Poreču, Pučkog otvorenog učilišta Kutina, Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, Državnog arhiva u Gospiću, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Državnog arhiva u Osijeku.
Ministarstvo kulture i medija kao tijelo državne uprave nadležno za provedbu investicije „C6.1.R1-I3 Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ donijelo je šesnaestu po redu Odluku o financiranju za ova tri projekta u okviru inicijative „C6. Obnova zgrada“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Ministarstvo potiče provedbu mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini s obzirom na to da od ukupnog nacionalnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj velik dio predstavljaju zgrade izgrađene do sredine 20. st. od kojih mnoge pripadaju graditeljskoj baštini, odnosno imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Stoga su stručnjaci Ministarstva sa suradnicima izradili i Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini koje su namijenjene davanju jasne informacije o ocjeni i unaprjeđenju energetskog stanja kulturne baštine na temelju vrednovanja i očuvanja svojstava kulturnog dobra, kroz procedure i kriterije usklađene sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i zaštita i očuvanje kulturnih dobara usmjereni su prema zaštiti okoliša, jednoj od ključnih sastavnica održivog razvoja, koja je od početka u središtu europskog projekta i svih sadašnjih i budućih aktivnosti Europske unije. Putem poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ financira se energetska obnova zgrada namijenjenih obavljanju kulturne djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturnopovijesne cjeline i u stopostotnom su javnom vlasništvu. Ukupni iznos bespovratnih sredstava koji se dodjeljuje projektima ovog Poziva iznosi 40 milijuna eura, a stopa sufinanciranja jest 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.