Ministrica Zlatar Violić: pad u kvaliteti medija je i pad razine demokratičnosti društva

„Svaki pad u kvaliteti medija je i pad razine demokratičnosti hrvatskog društva“ ˗ rekla je ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić na javnoj raspravi Mediji i javni interes, koju su, 11. studenoga 2014. godine, u Hrvatskom saboru organizirali Centar za istraživanje medija i komunikacije 

Fakulteta političkih znanosti i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, a kao doprinos izradi Medijske strategije.

     Ministrica je istaknula kako su mediji javni interes i javno dobro te su ključni za razvoj demokracije. Konstatirala je kako je financijska kriza kontekst u kojem se razgovara o medijima te upozorila da se, čak i ako ta kriza prođe, problemi s medijima neće riješiti sami od sebe, jer nisu „isključivo financijske, nego strukturne naravi“.
     Referirala se time na konstataciju predsjednika Sabora Josipa Leke da je ekonomska kriza, koja traje već šest godina, teško pogodila i medije, da su brojni novinari ostali bez posla, a da provjerene i istinite činjenice u informiranju često padaju u drugi plan.

     „Hrvatski sabor, a i ja kao njegov predsjednik često nismo zadovoljni informacijama o radu Sabora, često doskočice, zastupnički vic ili štos dobiju više pozornosti od suštine problema“ ˗ rekao je Leko. Posebno, kaže, zabrinjava što je taj trend prisutan i u javnim medijima koji bi, s obzirom da ih financiraju građani, morali prednjačiti u objektivnom, točnom i pravodobnom informiranju javnosti.
     Ipak, Leko poručuje kako je „u interesu i medijskih profesionalaca i građana i političara da sloboda medija bude najviše moguće zaštićena“.
     Ministrica Zlatar Violić rekla je kako posljednje analize pokazuju da su države i sama EU svjesni krize medija, posebno tiskanih i da je moguće uspostaviti set indirektnih mjera kojima država može pridonijeti kvaliteti programa i opstanku profesije koja je u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina izgubila više od tri tisuće radnih mjesta.

     Ministrica ʽpriznajeʼ da je, uz financiranje koje indirektno postoji, sistem financijske politike iscrpljen.
     „Jedini prostor koji je još ostao je smanjenje PDV-a za lokalne tjednike i tiskovine koji iznosi 25 posto, a samo je za dnevnike pet posto“ ˗ kazala je.
     Spomenula je i niz olakšica koje provode razvijene zemlje, primjerice podjelu vaučera građanima koji onda biraju na koje će se novine pretplatiti. Signali iz tiskanih medija, tvrdi, govore pak da sustav pretplate u Hrvatskoj jedva da postoji, navela je.

     Ministrica Zlatar Violić upozorila je da su elektronički mediji, poglavito portali, neregulirani iz niza aspekata, pogotovo zaštite autorskih prava. Niz portala, koje u šali zovemo „prekoplotno novinarstvo“, preuzimaju vijesti iz javnih servisa, poglavito Hine, bez naplate i bez navođenja izvora, često nemaju nikakav vlastiti sadržaj, ističe ministrica.
     Slično je, dodala je, u lokalnim radijskim postajama koje dobar dio dana imaju samo glazbeni program te kratke vijesti jedne medijske kuće, koje su bez pluralnosti u stavovima i krajnje pojednostavljene.
     O strateškom dokumentu, poručila je, treba otvoriti dijalog sa svim akterima, rasprava u parlamentu treba se voditi na političkoj razini, ali u smjeru konsenzusa jer „javno dobro nije pitanje jedne političke opcije, nego zajedničkog interesa“.

     I predsjednik Sabora pozdravio je ideju da se u širokoj raspravi što preciznije definira medijska politika za idućih pet godina, kako bi se dobio jasan okvir funkcioniranja medija i ispunjavanja njihove javne uloge. Poseban naglasak, drži, treba staviti na javne medije koji trebaju biti jezgro ozbiljnog, odgovornog i točnog izvještavanja.

 

Najave