Međunarodni dan biološke raznolikosti - 22. svibnja

Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio 22. svibnja za obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti i obilježavanje Dana zaštite prirode u Hrvatskoj.

 

Kao i svih godina do sada, povodom Dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti, Državni zavod za zaštitu prirode, te Javne ustanove Nacionalnih parkova, Parkova prirode i Javne ustanove na područjima županija koje su nadležne za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Republici Hrvatskoj, organiziraju i provode odgovarajuće aktivnosti, svaka u okviru svoje nadležnosti.

 

Ministarstvo kulture već po četvrti put povodom obilježavanja Dana zaštite prirode dodjeljuje nagradu Ivo Horvat za postignuća u zaštiti prirode. Nagrada se dodjeljuje za životno djelo te postignuća tijekom 2008. godine. Dodjela nagrade održava se 21. svibnja 2009. u Državnom arhivu.

 

Državni zavod za zaštitu prirode na ovaj dan javno promovira ekološku mrežu NATURA 2000 te njezin značaj za očuvanje divljih vrsta i staništa u Republici Hrvatskoj. Ova aktivnost sastavni je dio  PHARE 2005 projekta „Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u RH“. Promocija se održava na Cvjetnom trgu u Zagrebu na sam dan zaštite prirode 22. svibnja u terminu 12 - 20 h

 

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti su strane invazivne vrste (Invasive Alien Species).

 

 

 

Strane invazivne vrste su biljni, životinjski ili drugi organizmi koji prirodno ne nastanjuju neki ekosustav. Invazivne vrste danas su prepoznate kao drugi razlog ugroženosti biološke raznolikosti, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Svaka strana vrsta u ekosustavu potencijalna je opasnost jer može uzrokovati trajne i štetne promjene tog ekosustava, koje pak mogu imati nepopravljive posljedice za okoliš u cjelini, kao i za socio-ekonomsku situaciju određenog područja, a mogu negativno utjecati i na život i zdravlje ljudi. Kroz utjecaj Invazivnih vrsta na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i prirodne sustave koji su važna osnova za razvoj zemalja u razvoju, povećava se siromaštvo te koči razvoj, a ovaj negativni utjecaj je dodatno pogoršan klimatskim promjenama, zagađenjem, gubitkom staništa i dr.

 

 

Utjecaj invazivnih vrsta na ekosustave, autohtona staništa i vrste značajno se povećao s globalnim povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i drugih ljudskih aktivnosti. U Europi je taj štetni utjecaj posljedica korištenja nekih invazivnih vrsta u gospodarske svrhe, posebice u poljoprivredi, ribarstvu, akvakulturi, hortikulturi i šumarstvu. Jedan od najvećih problema u suzbijanju širenja invazivnih stranih vrsta je kasno otkrivanje štetnih utjecaja nakon introdukcije, kada može biti prekasno za efikasno djelovanje. Primjeri iz Hrvatske su širenje zelenih algi roda Caulerpa u Jadranu, ribe Gambusia affinis u vodama stajaćicama, te problemi koje uzrokuje strana divljač unesena na otoke.

 

 

Zakon o zaštiti prirode preuzeo je najvažnije odrednice iz međunarodnih propisa kao što su UN-ova Konvencija o biološkoj raznolikosti, Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa, divlje faune i flore, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), Konvencija o močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) i druge. One podrazumijevaju prevenciju, kontrolu i suzbijanje stranih vrsta koje predstavljaju prijetnju ekosustavima, staništima i vrstama.

 

Problematika stranih vrsta u nadležnosti je nekoliko sektora u Hrvatskoj koji imaju utjecaja na ukupnu biološku raznolikost, a obuhvaćena je različitim zakonima kao što su Zakon o lovstvu, Zakon o otocima, Zakon o dobrobiti životinja, Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o slatkovodnom ribarstvu, Zakon o okolišu i drugi.

 

Ministarstvo kulture će temeljem svojih zakonskih obveza nastaviti rad na sprječavanju unosa i širenja invazivnih vrsta, a jedna od budućih akcija biti će donošenje Nacionalne strategije o stranim invazivnim vrstama, kao što je i predviđeno Strategijom i akcijskom planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08).

 

Više informacija o ovogodišnjoj proslavi Međunarodnog dana biološke raznolikosti može se naći na službenim stranicama Konvencije http://www.cbd.int/idb/2009/.