- Objavljeno: 22.06.2021.
„Kulturna baština Banovine i Moslavine okom konzervatora“
, Nino Vranić, 1973..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Ksenija Marković, 1973..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Gjuro Szabo, 1913..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Milovan Gavazzi, oko 1930..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Manda Horvat, 1993..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Đuro Griesbach, 1940..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Nino Vranić, 1963..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Nino Vranić, 1973..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Nino Vranić, 1973.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Nino Vranić, 1973. (2).jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Đuro Griesbach, 1939..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
, Emil Laszowski, oko 1900..jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
U okviru projekta digitalizacije nacionalne kulturne baštine, a nakon razornog potresa na prostoru Sisačko-moslavačke županije Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija predstavlja svoju bogatu zbirku koja posjeduje neupitnu stručnu i širu kulturno-povijesnu vrijednost.
Prezentirana fototečna građa pod naslovom „Kulturna baština Banovine i Moslavine okom konzervatora“ i obuhvaća više od 1300 fotografija od kojih najstariji primjerci potječu iz sredine 19. stoljeća. Posebno dojmljivu cjelinu čine fotografije starih hrvatskih srednjovjekovnih plemićkih gradova i kasnijih vojno-krajiških utvrda te jedinstvenog drvenog tradicijskog graditeljstva.Govoreći o fotografima zastupljenima u konzervatorskom fotografskom opusu s područja Banovine i Moslavine vrijedi izdvojiti zagrebačkog litografa i fotografa Juliusa Hühna kojemu dugujemo ne samo neke od najranijih fotografija Zagreba, već i onodobnog gospodarskog prosperiteta Siska ili prostornog obuhvata grada Petrinje iz ranih šezdesetih godina 19. stoljeća. Otprilike istodobno hrvatski velikaški gradovi i/ili obrambene utvrde plijenili su poglede Ivana Standla, a na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće arhivista, konzervatora i promicatelja društveno-kulturnog života Emila Laszowskog.
Gjuro Szabo, dugogodišnji tajnik moderne nacionalne konzervatorske službe, a potom i Nino Vranić njen fotograf, zadužili su generacije konzervatora sadržajno i brojčano respektabilnim fotografskim fondom. Nini Vraniću su 1963. i 1972. godine povjerena opsežna i sustavna snimanja iznimne etnografske baštine ovog podneblja, koja 1981. godine nastavljaju muzejski fotograf i etnolog Mladen Tomljenović te fotograf regionalne zagrebačke konzervatorske službe i slikar Igor Nikolić.