Hrvatska usvojila dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“

Slika /slike/sastanak radni.jpg

Na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, 7. siječnja 2021. godine prihvaćen je dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“ koji se temelji na osnaživanju međunarodnih inicijativa koje zagovaraju medijske slobode.

Hrvatska je u srpnju 2019. godine sudjelovala na Globalnoj konferenciji o medijskim slobodama u Londonu, a sve vlade su bile pozvane potpisati dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“.

Osnovne se značajke dokumenta „Globalna posvećenost medijskim slobodama“ temelje na: zagovaranju značenja slobode medija za sigurnost, prosperitet i dobrobit svih društava, udruživanju radi dijeljenja informacija te poduzimanja radnji u slučajevima u kojima su novinari i medijske organizacije u opasnosti, rasvjetljavanju kršenja i narušavanja medijskih sloboda, otkrivajući ih globalnoj javnosti te radu na uspostavljanju odgovornosti, zajedničkom interveniranju na najvišoj razini kod vlada zemalja u kojima su medijske slobode u opasnosti te iskazivanju solidarnosti sa zemljama koje rade na izgradnji medijskih sloboda, uzimanju u obzir svih raspoloživih mjera za rješavanje pitanja kršenja i narušavanja međunarodnih ljudskih prava, uključujući prava koja se odnose na medijske slobode, povezivanju s lokalnim novinarima i organizacijama civilnog društva povezivanju s lokalnim vladama u cilju traženja rješenja.

Dokument je posvećen osnaživanju međunarodnih inicijativa koje zagovaraju medijske slobode, a potpisnici se obvezuju podržavati i povećati napore multilateralnih institucija, udruženja novinara i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku medijskim radnicima i medijskim entitetima koji su u opasnosti, uključujući mehanizme otkrivanja pojedinačnih slučajeva kršenja i narušavanja prava te odgovora na njih, ohrabrivati i podržavati vlade koje poduzimaju radnje za osnaživanje medijskih sloboda, okupljanje civilnog društva, medijskih organizacija, pravnika, novinara i komunikacijskih stručnjaka kako bi pomogli uspostavljanju održivih međuvladinih struktura za daljnji razvoj ovog plana, podržavati rad UN-a i drugih organizacija usmjeren k odgovorima na izazove koji utječu na novinare, podržavati razvoj raznolikih medija koji su neovisni i u interesu javnosti.
Dokument pozdravlja i osnivanje Globalnog fonda za obranu medija u okviru UN-a koji će pomagati novinarima u opasnosti, plaćati pravne troškove i inicijative, a financirat će se dobrovoljnim doprinosima država.

Do sada je dokument „Globalna posvećenost medijskim slobodama“ potpisalo 37 država, a od čega 16 država Europske unije, i to: Afganistan, Argentina, Bugarska, Kanada, Kostarika, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Gana, Grčka, Honduras, Island, Japan, Kosovo, Latvija, Libanon, Litva, Luksemburg, Maldivi, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Sejšeli, Slovačka, Slovenija, Sudan, Španjolska, Švicarska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj i Sjedinjene Američke Države.
 

Pisane vijesti | Vanjski i europski poslovi