- Objavljeno: 04.04.2014.
Forum za novu Europu kulture
U sklopu foruma Budućnost kulture – budućnost Europe koji se 4. i 5. travnja održava u Parizu održan je sastanak ministara kulture Europske unije, a kojem se pridružio francuski predsjednik Francois Hollande, povjerenica EK za kulturu Androula Vassilou, povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier
te ministri kulture Švicarske i Ukrajine.U svom obraćanju francuski predsjednik Francois Hollande je istaknuo važnost kulture u stvaranju europskog identiteta, te činjenicu da kultura nije trošak nego dodana vrijednost i šansa za europsku ekonomiju osobito kao izvor radnih mjesta. Osvrnuo se na komparativne prednost koje kultura daje Europi u odnosu na druge svjetske sile i posebno naglasio važnost suvremenih dostignuća naspram očuvanja baštine. Osobito se referirao na važnost autorskih prava kao jednu od ključnih tema foruma, ali i francuske kulturne politike.
U svjetlu predstojećih izbora na razini EU na forumu govorio i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz koji je osobitu pažnju posvetio utjecaju ekonomske krize na kulturu –povećanja poreza s sobom donosi rizik da npr. knjige postanu dostupne samo bogatima, da se zatvaraju muzeji, propada baština. No, prije svega, kada je 26 milijuna nezaposlenih u Europi od kojih 5,5 milijuna njih čine mladi – prvi zadatak je borba protiv nezaposlenosti. U svom obraćanju istaknuo je da digitalna revolucija istovremeno znaci i komercijalizaciju što u nepovoljan položaj dovodi mala poduzeće u kulturi te je iznimno važno omogućiti im dostupnost povoljnih kredita. Također je naglasio da isključivanje kulturnih i AV sadržaja iz Transatlantsog sporazuma (TTIP) ne predstavlja kulturni protekcionizam nego obranu europske kulture.
Francuska ministrica kulture ponovila je inicijativu koju je Francuska istaknula ovim forumom, a to je donošenje kulturne strategije na razini Europske unije, što su podržali gotovo svi ministri država članica EU.
Opća mjesta konferencije i ministarskog sastanka bila su autorska prava, kultura kao ekonomski pokretač Europe, mobilnost, kulturna demokracija, umjetničko obrazovanje i izazovi za kulturu u digitalno doba, koji su bili glavne točke izlaganja i ministrice kulture RH dr. sc. Andree Zlatar Violić. Posebno je upozorila na činjenicu kontradiktornost pojma autorskih prava s jedne i želju za većom dostupnošću umjetničkih djela s druge strane, te je istaknula važnost razvoja socijalnih medija i edukacijskih mreža kao pokretača dostupnosti kulture, ali i neophodnog stvaranja novih publika.
Sa foruma u Chaillotu upućen je i apel „Za novu Europu kulture“ čiji tekst u cijelosti prenosimo:
U trenutku kada se Europa sprema obnoviti svoj Parlament i Komisiju, želimo prizvati pozornost građana, političkih vođa i europskih čimbenika.
Ako mnogi naši sugrađani ne vjeruju više u europsku ideju, uvjereni smo da se obnova i nada odvijaju poglavito kroz kulturu i stvaralaštvo.
Kultura je, u svoj svojoj raznolikosti, ono što nas ujedinjuje. Ona je, bez sumnje, naša specifičnost i svakako naše opće dobro. Doprinosi oblikovanju i izgradnji ove Europe, učvršćuje njezin identitet i hrani njezinu ekonomsku dinamičnost.
Naš kontinent već je stoljećima zemlja stvaranja u kojoj cvjetaju kreativnost, raznolikost i originalnost.
Danas, međutim, ima mjesta sumnji: je li učinjeno sve da Europa i ostane ta zemlja slobode i vitalnosti stvaranja?
Ekonomska, politička i moralna kriza kroz koju prolazimo prijeti kulturnim težnjama našega kontinenta.
U mnogim je državama kultura bila jedna od prvih žrtava proračunskih ograničenja.
Pa ipak, umjetnici i stvaraoci donose temeljni doprinos vrijednostima europskog društva kao i njegovoj ekonomiji. Kultura predstavlja važni dio europskog obilja i stvara radna mjesta; izvor je kohezije naših društava i sama je u stanju graditi europski identitet. Riskiranje, angažman i sloboda umjetničke geste moraju biti podržani i ohrabrivani.
U cilju obrane kulturne iznimke i zahtjeva za strogim provođenjem UNESCO-ve konvencije o zaštiti i promociji različitosti kulturnih izraza, prošle smo godine, tijekom trgovinskih pregovora između Europske unije i Sjedinjenih američkih država, ustali protiv. Zbog toga što vjerujemo u budućnost europskoga stvaranja, zbog toga što smo posvećeni tome da javnost i dalje ima pristup našim djelima.
Kultura u Europi snažna je zbog svojih različitosti, raznolikosti izričaja, jezika. Pa ipak, postoji rizik da ta raznolikost bude dovedena u pitanje europskim politikama koje nemaju povjerenja u kulturnu politiku i prečesto su popustljive i pasivne spram multinacionalnih internetskih tvrtki.
Digitalna revolucija prilika je za kulturu. Kultura je također prilika za digitalni svijet jer intelektualna djela su mu neophodno gorivo i kisik. U to smo uvjereni. Pod uvjetom, međutim, da je ne preotmu monopolistička poduzeća i da u Europi postoje pravila igre kako bi se održala dva stalna načela potpore stvaralaštva: posrednici sudjeluju u financiranju stvaranja; kulturna dobra i usluge uživaju mogućnost specifičnih i olakšanih fiskalnih pravila.
Bitno je pitanje modernizacije naših kulturnih politika da se u ekonomiju kreiranja integriraju elektronički medijski posrednici i, osobito, pružatelji internetskih usluga. Pitanje je to i jednakosti među onima koji posreduju kulturna djela, kao i izazov za budućnost.
U tom kontekstu:
- očekujemo od Europske komisije da prida posebnu važnost obnovljenom odnosu Europe i stvaralaštva, punom povjerenja
- očekujemo od odgovornih u Europi da se aktivno angažiraju na promociji kulture i kulturnih djela, jer ona su prednost za naš kontinent i bitan izvor europskoga projekta
- očekujemo da se Europska unija posveti potpori raznolikosti stvaranja i kulturnih izraza u digitalno doba, kako bi osigurala da svi sudionici kulture, umjetnici i europska javnost mogu u potpunosti iskoristiti prilike koje nudi digitalna revolucija
- očekujemo da se provede sve što je potrebno kako bi naš kontinent ostao zemlja dobrodošlice za stvaralaštvo i riskiranje: kako bi se to postiglo, stvaraoci moraju i dalje moći uživati visoku razinu zaštite svojih prava
- želimo da europska politika prioritetom učini osvajanje novih publika i kulturnu demokratizaciju, kako bi izgradila istinski europski prostor stvaranja koji posve uključuje stvaraoce i građane
Potpisnici Apela su: Keren Ann, Lucas Belvaux, Pablo Berger, Julie Bertucelli, John Boorman, Fred Breinersdorfer, Peter Brook, Jean-Claude Carrière, Marc Cerrone, Boris Charmatz, Stijn Coninx, Vladimir Cosma, Luc Dardenne, Jacob Desvarieux, Dominique A, Pascal Dusapin, Yves Duteil, Thomas Dutronc, Jacques Fansten, Stephen Frears, Costa Gavras, Jochen Greve, Agnès Jaoui, Jean-Michel Jarre, Michel Jonasz, Issam Krimi, La Grande Sophie, Maxime Le Forestier, Les Brigitte, Blanca Li, Daniele Luchetti, Lars Lundström, Macha Makeieff, Bruno Mantovani, Radu Mihaileanu, Passi, Benoît Peeters, Jean-Paul Salomé, Jordi Savall, Vokler Schlöndorff, Eric Serra, Hugh Stoddart, Béla Tarr, Bertrand Tavernier, Joachim Trier, Enrique Urbizu, Jaco Van Dormael
(http://culturecommunication.
