7 fenomena hrvatske kulturne baštine uvršteni na UNESCO-ov popis

Sa sedam nematerijalnih dobara kulturne baštine uvrštenih na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine, Hrvatska je prva među europskim zemljama, dok su na svjetskoj razini ispred nje samo Kina, Japan i Koreja, rekao je ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić.

To je veliki uspjeh za sve slijednike očuvanih običaja, za Hrvatsku i za Ministarstvo kulture, istaknuo je Biškupić, koji je bio na jučerašnjem sastanku Međuvladinog odbora UNESCO-a u Abu Dhabiju, kad se odlučivalo o izboru nominiranih dobara.

Po njegovim riječima, osim što se radi o dragocjenom priznanju Hrvatskoj kao zemlji koja je uspjela očuvati vrijedna nematerijalna doba za buduće generacije, hrvatska baština dobila je svoj prostor u globaliziranom svijetu, a uspjeh se može iskoristiti i u turizmu.



Na UNESCO-ov popis uvršteno je sedam od 16 prijavljenih hrvatskih posebnosti, a iduće godine ponovno će se prijaviti Sinjsku alku, bećarac, nijemo dinarsko kolo i medičarstvo sjeverne Hrvatske, neki od onih koji ove godine nisu prošli.

Biškupić je ustvrdio da Sinjska alka zasigurno zaslužuje biti uvrštena na jedan takav popis te da u Hrvatskoj ima još fenomena koji mogu izdržati svjetsku konkurenciju.

Uvršteni su dubrovačka Festa sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod "Kraljice" (Ljelje) iz Gorjana, procesija "Za križen" na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepoglava).

Predstavnici tih običaja, predstavili su se dijelom svojih programa na današnjoj konferenciji za novinare.



Etnologinja Zorica Vitez, članica Povjerenstva Ministarstva kulture za nematerijalnu kulturnu baštinu, rekla je da je nematerijalna baština suvremeni i živući kulturni fenomen, a ne nešto što je bilo i ostalo u davnoj prošlosti.

Na prvom svjetskom popisu nematerijalne baštine bilo je osamdesetak fenomena i među njima nije bio nijedan hrvatski. Nakon konferencije u Kyotu 2003. postroženi su kriteriji za uvrštenje na UNESCO-ov popis.

U Registru kulturnih dobara RH zasad je 77 zaštićenih hrvatskih nematerijalnih dobara. (Hina) 
 

Najave