- Objavljeno: 10.02.2023.
Sjednica Upravljačke komisije Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ i predstavljanje studije „Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa“
Foto: Grad Dubrovnik i Zavod za obnovu Dubrovnika
10. veljače 2023. – Dubrovnik – Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek boravila je danas u Dubrovniku, gdje je kao članica sudjelovala na konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ kao i na zajedničkoj sjednici Upravnog i Izvršnog odbora za provedbu Plana upravljanja.
U svom obraćanju ministrica je izrazila zadovoljstvo provedbom Plana upravljanja te je naglasila da i ostali gradovi čije su povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a slijede primjer Dubrovnika u izradi svojih planova. Puna primjena akcijskih planova značajno će doprinijeti boljem upravljanju zaštićenim cjelinama kao i prevenciji rizika.
Uoči sjednice ministrica se sastala s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem. Razgovarali su o različitim projektima obnove koje provodi Zavod za obnovu Dubrovnika uključujući planove za obnovu Ljetnikovca Crijević Pucić, koji će ponovno postati sjedištem Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Dogovorena je suradnja na nizu infrastrukturnih projekata unutar povijesne jezgre gdje je nužna bliska suradnja Konzervatorskog odjela s različitim službama grada. Zajedno sa suradnicima ministrica i gradonačelnik obišli su novu osnovnu školu koja je uređena u gradskoj jezgri, a financirana u okviru suradnje sa Zakladom Caboga. Stavljanje u javnu funkciju obnovljenih baštinskih zgrada u povijesnim jezgrama, a posebno u slučaju osnovne škole, velik je doprinos provedbi Plana upravljanja.
Tijekom posjeta Dubrovniku ministrica je sudjelovala na predstavljanju studije „Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa“, koju su Zavod za obnovu Dubrovnika i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali u Lazaretima.
Predstavljenom studijom utvrđeno je stanje i analizirana potresna otpornost bloka zgrada u povijesnoj jezgri Dubrovnika omeđenog ulicama Placa, Kovačka, Prijeko, Zlatarska, kao i učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja kamenih zidova koje kroz godišnje programe obnove - aseizmičke sanacije provodi Zavod za obnovu Dubrovnika. Napravljena je opsežna analiza postojeće dokumentacije o seizmičnosti područja pri čemu je definiran seizmički hazard. Izradi studije prethodili su istražni radovi, in situ i laboratorijski. Pri procjeni je korišten najmoderniji pristup s detaljnim numeričkim i eksperimentalnim proračunima. Uz to, studijom su dani prijedlozi i savjeti za daljnje postupanje pri procesu obnove u povijesnoj jezgri, koji će se koristiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za protupotresnu obnovu blokova zgrada koji dosad nisu obnavljani.
Predstavljajući studiju, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić istaknula je kako upravo takvi istraživački projekti doprinose tomu da radovi obnove koje Zavod provodi budu znanstveno utemeljeni.
„Zavod to radi već više od 40 godina, do sada je odrađeno više od 45 blokova zgrada, a to je ukupno 206 objekata“, podsjetila je Skurić, dodavši da Zavod radi sve ono što može na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja. „Zavod do sada ima dovoljno iskustva da zna postupati, međutim svaki je objekt nova priča za sebe kojoj se treba pristupati s novim obzirima i pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije i raditi najbolje“, zaključila je Skurić.
Konkretne rezultate istraživanja prezentirao je doc. dr. sc. Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. „Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične kamene stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kada bi se ojačale te zgrade, kolika je učinkovitost takvih ojačanja i koliko je intervencija potrebno da bi objekti bili u zadovoljavajućem stanju u odnosu na sigurnost'', rekao je Uroš, napominjući kako danas postoje brojne tehnike i mjere kojima se to može postići, poput injektiranja zidova i ugradnje zatega, ali i intervencija poput uklanjanja dimnjaka koji predstavljaju opasnost u slučaju potresa.
Ministrica se sastala i s načelnikom općine Konavle Božom Lasićem te obišla radove na Franjevačkom samostanu i prostor Ljetnog kina. Oba su projekta sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija. Zajedno su obišli i knjižnicu koja je prije nekoliko godina otvorena zalaganjem načelnika Lasića i ministrice Obuljen Koržinek.
Uoči sjednice ministrica se sastala s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem. Razgovarali su o različitim projektima obnove koje provodi Zavod za obnovu Dubrovnika uključujući planove za obnovu Ljetnikovca Crijević Pucić, koji će ponovno postati sjedištem Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Dogovorena je suradnja na nizu infrastrukturnih projekata unutar povijesne jezgre gdje je nužna bliska suradnja Konzervatorskog odjela s različitim službama grada. Zajedno sa suradnicima ministrica i gradonačelnik obišli su novu osnovnu školu koja je uređena u gradskoj jezgri, a financirana u okviru suradnje sa Zakladom Caboga. Stavljanje u javnu funkciju obnovljenih baštinskih zgrada u povijesnim jezgrama, a posebno u slučaju osnovne škole, velik je doprinos provedbi Plana upravljanja.
Tijekom posjeta Dubrovniku ministrica je sudjelovala na predstavljanju studije „Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa“, koju su Zavod za obnovu Dubrovnika i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali u Lazaretima.
Predstavljenom studijom utvrđeno je stanje i analizirana potresna otpornost bloka zgrada u povijesnoj jezgri Dubrovnika omeđenog ulicama Placa, Kovačka, Prijeko, Zlatarska, kao i učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja kamenih zidova koje kroz godišnje programe obnove - aseizmičke sanacije provodi Zavod za obnovu Dubrovnika. Napravljena je opsežna analiza postojeće dokumentacije o seizmičnosti područja pri čemu je definiran seizmički hazard. Izradi studije prethodili su istražni radovi, in situ i laboratorijski. Pri procjeni je korišten najmoderniji pristup s detaljnim numeričkim i eksperimentalnim proračunima. Uz to, studijom su dani prijedlozi i savjeti za daljnje postupanje pri procesu obnove u povijesnoj jezgri, koji će se koristiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za protupotresnu obnovu blokova zgrada koji dosad nisu obnavljani.
Predstavljajući studiju, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić istaknula je kako upravo takvi istraživački projekti doprinose tomu da radovi obnove koje Zavod provodi budu znanstveno utemeljeni.
„Zavod to radi već više od 40 godina, do sada je odrađeno više od 45 blokova zgrada, a to je ukupno 206 objekata“, podsjetila je Skurić, dodavši da Zavod radi sve ono što može na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja. „Zavod do sada ima dovoljno iskustva da zna postupati, međutim svaki je objekt nova priča za sebe kojoj se treba pristupati s novim obzirima i pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije i raditi najbolje“, zaključila je Skurić.
Konkretne rezultate istraživanja prezentirao je doc. dr. sc. Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. „Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične kamene stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kada bi se ojačale te zgrade, kolika je učinkovitost takvih ojačanja i koliko je intervencija potrebno da bi objekti bili u zadovoljavajućem stanju u odnosu na sigurnost'', rekao je Uroš, napominjući kako danas postoje brojne tehnike i mjere kojima se to može postići, poput injektiranja zidova i ugradnje zatega, ali i intervencija poput uklanjanja dimnjaka koji predstavljaju opasnost u slučaju potresa.
Ministrica se sastala i s načelnikom općine Konavle Božom Lasićem te obišla radove na Franjevačkom samostanu i prostor Ljetnog kina. Oba su projekta sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija. Zajedno su obišli i knjižnicu koja je prije nekoliko godina otvorena zalaganjem načelnika Lasića i ministrice Obuljen Koržinek.