Popis i procjena štete
Neposredno nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, Ministarstvo kulture i medija pristupilo je organizaciji rada konzervatorske službe u izvanrednim okolnostima na temelju Odluka ministrice dr. sc. Nine Obuljen Koržinek iz travnja i prosinca 2020. godine koje su se odnosile na provedbu hitnih mjera zaštite i popis štete od potresa na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima.
Koordinaciju, popis i procjenu štete na kulturnoj baštini preuzelo je Ministarstvo kulture i medija. Popis štete proveden je u izvanrednim okolnostima pandemije virusa Covid-19 i opasnosti od brojnih naknadnih potresa, odnosno mogućnosti urušavanja labilnih dijelova zgrada.
Petrinja, Trg Franje Tuđmana 1 - stanje neposredno nakon potresa 29. prosinca 2020.
S obzirom na vrstu i opseg oštećenja te broj oštećenih kulturnih dobara, bilo je potrebno provesti sustavan i detaljan popis šteta s ciljem prikupljanja svih relevantnih podataka o ukupnoj nastaloj šteti na povijesnim građevinama i na pokretnom inventaru te utvrditi osnovne smjernice za daljnje postupanje u cilju provođenja hitnih mjera zaštite i obnove slijedeći raspoložive nacionalne i međunarodne protokole kao i preporuke u situacijama nakon katastrofe.Način utvrđivanja šteta razrađen je prema metodologiji popisa i procjene ratne štete na kulturnoj baštini u Domovinskom ratu i procjene štete od potresa na dubrovačkom području 1979. godine, te je usklađen s međunarodnim iskustvima i popisnim obrascima za štete od potresa u Italiji, Grčkoj i Albaniji razvijenih po istom standardu (ICCROM, UNESCO). Temelji se na pregledu vanjštine i unutrašnjosti zgrade, utvrđivanju intenziteta i brojnosti oštećenja građevinsko-arhitektonskih sklopova te procjeni kategorije štete prema pet stupnjeva oštećenja u rasponu od zanemarivih i laganih do razornih oštećenja (EMS-98). Na sličan način razrađen je i obrazac za popis štete na pokretnoj kulturnoj baštini usklađen s popisnim obrascem ICCROM-a u procjeni stupnja oštećenja i hitnih mjera zaštite uz standardni način utvrđivanja fizičkog stanja predmeta i vrste oštećenja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Utvrđen je plan pregleda oštećene kulturne baštine prema prioritetima za pojedinačna kulturna dobra i kulturno-povijesne cjeline. Formirani su stručni timovi koji su izvršili pregled stanja i oštećenja, popisali štete i o tome izradili opsežnu dokumentaciju.
Obrazac za popis štete
na kulturnim dobrima - nepokretna kulturna dobra
KOMPLEKS ARKADA SA CRKVOM KRISTA KRALJA .pdf
U navedene aktivnosti bili su uključeni konzervatori Uprave za zaštitu kulturne baštine, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda i Geodetskog fakulteta. Popis štete nakon zagrebačkog potresa provodio se intenzivno od travnja do lipnja 2020., a nakon petrinjskog potresa tijekom siječnja i veljače 2021. godine. U prvoj kampanji ukupno je pregledano oko 200 zgrada na području Grada Zagreba, a popis su sukcesivno nastavili provoditi djelatnici Gradskog zavoda, osobito nakon potresa iz prosinca 2020. koji je prouzročio progresivne štete na širem području grada Zagreba.
Nakon petrinjskog potresa, pregledane su ukupno 1.072 građevine po županijama: u Sisačko-moslavačkoj (696), Bjelovarsko-bilogorskoj (35), Brodsko-posavskoj (15), Karlovačkoj (69), Koprivničko-križevačkoj (21), Krapinsko-zagorskoj (55), Međimurskoj (10), Varaždinskoj (29) i Zagrebačkoj (142).
Popis i procjena štete na pokretnoj baštini provedena je istovremeno s popisom i procjenom štete na nepokretnoj kulturnoj baštini, a u to su bili uključeni konzervatori Uprave za zaštitu kulturne baštine, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda. Zbog provjere sigurnosti ulaska u najrizičnije građevine i određivanja koridora kretanja, timovima su se pridruživali građevinari statičari i članovi Hrvatske gorske službe spašavanja.
Šteta je popisana na 75 sakralnih inventara te na nekolicini zagrebačkih zbirki koje su u privatnom vlasništvu ili su donacije muzejima. Zagrebački muzeji iskazali su štetu na 1177 predmeta, a Gradski muzej Sisak i Galerija Hegedušić u Petrinji na 102 predmeta. Pregledano je i 45 povijesnih orgulja za koje su izrađeni izvještaji o stanju i oštećenjima te su preporučene hitne mjere zaštite.