Hitne mjere zaštite


Hitne mjere zaštite

Nakon donošenja odluka ministrice dr. sc. Nine Obuljen Koržinek iz travnja i prosinca 2020. godine započela je provedba hitnih mjera zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Mjerama je predviđeno osiguranje neposredne okoline, raščišćavanje ruševina, razgradnja i rušenje zbog opasnosti od urušavanja, stabilizacija konstrukcije podupiranjem i sprezanjem, primarna zaštita na licu mjesta te evakuacija i zbrinjavanje pokretnog inventara.

Premda na području zaštićene kulturno - povijesne urbane cjeline grada Zagreba tijekom potresa nije došlo do većeg urušavanja gradskih blokova, odnosno potpunih slomova konstrukcije pojedinačnih zgrada, evidentirano je urušavanje brojnih arhitektonskih elemenata na zgradama, prvenstveno dimnjaka, zabata i atika kao i urušavanje ili opasnost od urušavanja arhitektonske plastike na pročeljima: jače istaknutih krovnih vijenaca, balustrada, skulptura i drugih ukrasa. Velika oštećenja zabilježena su i na krovnim kupolama, osobito na zagrebačkim uglovnicama.

Zagreb, hitna intervencija vatrogasne postrojbe uklanjanje ukrasa s pročelja zgrade u ul. F. Račkog


Odmah nakon prvih potresa u Zagrebu jedinice za hitne intervencije (vatrogasne postrojbe, Stožer civilne zaštite, MUP, Policijska uprava zagrebačka), pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatska gorska služba spašavanja započeli su s raščišćavanjem urušenih dijelova građevina kao i uklanjanjem nestabilnih dijelova na zgradama koje su bile ugroza za živote i imovinu zagrebačkih stanovnika. Iznimno važna bila je u tom trenutku žurnost u što detaljnijem dokumentiranju teško oštećenih građevina i njihovih nestabilnih dijelova koje je bilo nužno srušiti ili razgraditi. Za detaljnu dokumentaciju stanja i oštećenja nepristupačnih dijelova građevina organizirano je i snimanje dronovima uz pomoć 3D tehnologije.
Najučestalija posljedica djelovanja potresa na velikom broju građevina bila je povezana s oštećenjima i urušavanjima dimnjaka što je prouzročilo dodatne štete na krovnom pokrovu, krovištima i međukatnim konstrukcijama gornjih katova zgrada. Ministarstvo kulture i medija objavilo je stoga već u travnju 2020. godine Konzervatorske upute za sanaciju dimnjaka oštećenih u potresu na zgradama unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba s ciljem ubrzavanja postupaka hitnih mjera zaštite i sprječavanje daljnjih oštećenja nestabilnih dijelova na građevinama unutar koje nemaju status pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra. Uz upute o postupcima i materijalima, tekst donosi i konzervatorske mjere koje se primjenjuju prilikom sanacije srušenih i oštećenih dimnjaka na građevinama unutar povijesno urbane cjeline.

Provedene hitne mjere primarne zaštite podupiranjem, postavljanjem zaštitnih oplata i skela u interijerima i na pročeljima građevina, spriječile su nastanak daljnjih šteta od naknadnog urušavanja i djelovanja atmosferilija na konstrukcijskim i ne-konstrukcijskim dijelovima zgrada kao i šteta na pojedinim vrijednim arhitektonsko-stilskim elementima na vanjštini ili u unutrašnjosti zgrade. Tim su mjerama ujedno poboljšani sigurnosni uvjeti za timove konzervatora, statičara i restauratora tijekom popisa štete i detaljnih pregleda, izrade konzervatorskih elaborata i dokumentacije za potrebe izrade projekata ojačanja konstrukcije u sklopu mjera zaštite i cjelovite obnove kulturne baštine.



Zagreb, župna crkva Majke Božje Remetske - stanje nakon podupiranja trijumfalnog luka, travanj 2020.

Naime, potres je razotkrio stanje nedovoljne i neažurirane dokumentiranosti kulturnih dobara i prije potresa te je stoga od iznimne važnosti bilo da se taj nedostatak nadomjesti izradom konzervatorskih elaborata propisanima mjerama zaštite te utvrdi stvarno stanje kulturnog dobra nakon potresa. Realizacija tako primijenjenog modela ovisila je i o mogućnostima vlasnika kulturnog dobra da pokrene hitne radnje, istraživanja i izradu dokumentacije u skladu s utvrđenim mjerama zaštite. U dokumentiranju zatečenog stanja kulturnog dobra korištene su i suvremene tehnologije za izradu prostornih 3D modela, visoke razlučivosti i detaljnosti, a kasnije se ista tehnologija koristila i u dokumentiraju nalaza iz provedenih istražnih radova. Važno je pritom istaknuti da su oštećenja građevinske konstrukcije zgrada često bila cjelovito utvrđena tek u postupku izrade tehničke dokumentacije za obnovu, prije svega izradom Elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije zgrade koji je uključivao rezultate provedenih istraživanja na konstrukciji.

Potres koji je pogodio sisačko i petrinjsko područje u prosincu 2020. imao je razorniji učinak i prouzročio je znatno veća oštećenja na povijesnim građevinama i arhitektonskim sklopovima u povijesnim jezgrama. Neposredno nakon katastrofalnih razaranja uspostavljena je trajna koordinacija Vlade s resornim ministarstvima, jedinicama i tijelima lokalne uprave i samouprave, kao i sa svim raspoloživim stručnjacima Centra za protupotresno inženjerstvo Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usporedo su u Upravi za zaštitu kulturne baštine izrađene Upute za provođenje hitnih mjera zaštite na pojedinačno zaštićenim zgradama i zgradama u povijesnim jezgrama, za koje nije bilo potrebno ishoditi suglasnost nadležnog tijela.

Konzervatori Uprave za zaštitu spomenika, kustosi i restauratori odmah su nakon potresa provodili hitno spašavanje i evakuaciju zaštićenih pokretnih kulturnih dobara u čemu su im se kao potpora na samom početku pridružili i talijanski stručnjaci za zaštitu kulturne baštine organizirani u UNESCO-ovu radnu skupinu „Plave kacige za kulturu“.


Hrvatski tim stručnjaka uz „Plave kacige“ na području pogođenom potresima

Ministarstvo je osiguralo sve potrebne pripremne radnje za provođenje hitnih mjera zaštite na najugroženijim i najvrjednijim kulturnim dobrima s ciljem sprječavanja nastanka daljnje štete nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Te su pripremne radnje provedene prema prioritetima i unaprijed utvrđenom redoslijedu. Na temelju preliminarnih pregleda te popisa i procjene štete izdvojene su najugroženije lokacije i utvrđen izbor građevina (crkava i samostana, muzeja, galerija, arhiva, knjižnica) čiji su vrijedni inventari, oprema i građa morali biti evakuirani. Dio ugroženog inventara u sakralnim objektima zaštićen je drvenim oplatama i skelama kako bi se spriječilo potencijalno oštećivanje naknadnim potresima dok se ne osiguraju pripreme prostori privremene pohrane. U tim su aktivnostima sudjelovali djelatnici Uprave za zaštitu kulturne baštine koje su koordinirali nadležni konzervatori. Konzervatori su spašavanje i zbrinjavanje pokretne kulturne baštine proveli u koordinaciji s članovima Hrvatske gorske službe spašavanja, Stožera civilne zaštite, stručnjaka za statičku provjeru Hrvatskog inženjerskog saveza te stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda, muzealaca i arhivista. Za evakuirane predmete i opremu osigurane su i sigurne lokacije za deponiranje i zbrinjavanje pokretne građe koje su opremljene nužnim policama, zaštitnim materijalima i mjeračima mikroklimatskih uvjeta.

Hitne mjere zaštite provedene tijekom 2020. i 2021. godine na nizu građevina na području pogođenim posljedicama zagrebačkog i petrinjskog potresa većim dijelom su refundirane iz FSEU.