​Časopisi i elektroničke publikacije u 2025. godini


Za programe časopisa i elektroničkih publikacija na Javni poziv za 2025. godinu prijavljeno je 67 programa i to 21 za elektroničke publikacije te 46 za časopise. Sve prijave koje su udovoljile formalnim kriterijima i za koje je dostavljena potpuna dokumentacija razmotrilo je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, a na temelju njihovog prijedloga donesena je odluka o dodjeli potpora za programe 32 časopisa i 17 elektroničkih publikacija u ukupnom iznosu od 407.686,68 eura. Ako se tome pribroje trogodišnji programi časopisa i elektroničkih publikacija odobreni 2023. godine, odnosno oni koji u 2025. godini ulaze u treću godinu financiranja, ukupan iznos odobren za časopise i elektroničke publikacije za 2025. godinu iznosi 589.498,60 eura. Povećanje u odnosu na sredstva odobrena za časopise i manifestacije u odnosu na prethodnu godinu iznosi gotovo 45%
 
Trogodišnji programi:
 
  Prijavitelj Program Odobreno 2023.-2025. Odobreno za 2025.
1 Corto Literary d.o.o. Croatian Literature 15.926,73 EUR / 120.000,00 HRK 5.308,91 EUR
2 Društvo hrvatskih književnika Časopisi DHK 103.523,79 EUR /780.000,00 HRK 34.507,93 EUR
3 Hrvatsko društvo pisaca Časopisi HDP-a 103.523,79 EUR /780.000,00 HRK 34.507,93 EUR
4 Hrvatsko filološko društvo Književna smotra 23.890,11 EUR / 180.000,00 HRK nije potpisan ugovor
5 Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva Kulturpunkt.hr / Hrvatska suvremena umjetnost i kultura 11.945,04 EUR / 90.000,00 HRK 3.981,68 EUR
6 Matica hrvatska Vijenac, Kolo i Hrvatska revija 286.681,26 EUR/2.160.000,00 HRK 95.560,42 EUR
7 Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost - Vizkultura Vizkultura.hr 11.945,04 EUR / 90.000,00 HRK 3.981,68 EUR
8 Umjetnička organizacija "Artikulacije" Artikulacije - časopis za čitanje 23.890,11 EUR /180.000,00 HRK 7.963,37 EUR
        185.811,92 €
 
Prema ugovorima o korištenju sredstava Ministarstva nakladnici časopisa i elektroničkih publikacija dužni su najmanje 50% odobrenih sredstava utrošiti na honorare domaćim autorima, uključujući prevoditelje i ilustratore, odnosno dizajnere, što znači da se i prilikom odobravanja sredstava posebna pozornost posvećuje ugovorenoj visini honorara i njihovoj usklađenosti s preporučenim tarifama navedenima na mrežnim stranicama strukovnih udruga s područja književnosti: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatskog društva pisaca te Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela.

Iz proteklog izvještajnog razdoblja upravo se obaveza plaćanja autorskih honorara pokazala kao problematična, ali očekujemo da će nakladnici u 2025. godini o ovom kriteriju i obavezi voditi računa od početka novog izvještajnog razdoblja.
 
Podsjećamo, časopisi i periodičke elektroničke publikacije vrlo su važni u očuvanju i promicanju književne, jezične i kulturne baštine, stoga treba osigurati njihovo objavljivanje i široku dostupnost, što Ministarstvo kulture i medija postiže posebnim mjerama. Prednost pri uvrštavanju u program sufinanciranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske imaju časopisi i periodičke elektroničke publikacije koje svojom programskom orijentacijom pripadaju užem području kulture i umjetnosti, odnosno kontinuirano prate i obogaćuju hrvatsku kulturu.
 
Potpora je usmjerena na časopise i elektroničke publikacije:
  • s većinskim kulturnim sadržajem,
  • visoke kreativno-umjetničke vrijednosti
  • visoke jezične i estetske razine,
  • sadržajno profilirane,
  • aktualne i recentne,
  • koji imaju općepriznato kulturološko značenje.
 
Kriteriji za vrednovanje programa časopisa i elektroničkih publikacija su:
  • programska profiliranost,
  • kontinuiranost objavljivanja,
  • aktualnost, selektivnost, relevantnost i kritičnost,
  • koncepcijska ujednačenost,
  • likovno-grafičko oblikovanje i izvedba,
  • regionalna zastupljenost,
  • kompetentni autori koji su stručnjaci za pojedina područja,
  • sadržaji proizvedeni posebno za potrebe časopisa/elektroničkih publikacija (veći udio originalnih sadržaja u odnosu na one preuzete iz drugih izvora i medija),
  • kvalitetan redakcijski i urednički tim koji bira, kreira i objavljuje sadržaje,
  • mreža vanjskih suradnika (domaćih i stranih autora, prevoditelja, stručnjaka, novinara, recenzenata i sl.),
Posebni kriteriji za elektroničke publikacije su:
  • poslovanje u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima (NN, 84/11, 94/13 i 136/13)
  • tehnološka razvijenost u skladu s novim tehnologijama
  • podatkovni formati pogodni za daljnju legalnu i slobodnu distribuciju sadržaja
  • trajna, besplatna dostupnost sadržaja (arhiv/baza podataka)
  • neće se financirati elektroničke publikacije čija je osnovna funkcija promidžba rada njihova osnivača.
Tijekom vrednovanja programa ocjenjuje se opravdanost naznačenih troškova u odnosu na predviđene aktivnosti, kao i realnost visine navedenih troškova.

Prihvatljivi izravni troškovi su:
  • autorski i prevoditeljski honorari (najmanje 50% odobrenih sredstava)
  • urednički honorari (godišnje ne smiju iznositi više od autorskih honorara)
  • troškovi lekture i korekture
  • ostali honorari (obvezno specificirati)
  • dizajn
  • grafička priprema i oblikovanje
  • tisak časopisa
  • distribucija i promidžba s ciljem povećanja prodaje i broja pretplatnika
  • održavanje web servera (za elektroničke publikacije)
  • programska podrška (za elektroničke publikacije)
  • troškovi prostora na serveru/hostinga (za elektroničke publikacije).
Prihvatljivi neizravni troškovi su:
  • najviše 10 % odobrenog iznosa može biti utrošeno za režijske troškove redakcije časopisa;
  • najviše 20 % odobrenog iznosa može biti utrošeno na plaće stalno zaposlenih djelatnika redakcije časopisa.