Suvremena umjetnost u Jelsi na otoku Hvaru (Splitsko-dalmatinska županija) 16. listopada 2019. godine

U sklopu programa Ruksak (pun) kulture u Srednjoj školi Hvar, na izdvojenoj lokaciji u Jelsi, 16. listopada 2019. godine održana je radionica Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost na kojoj je sudjelovalo dvadeset učenica i učenika od prvog do četvrtog razreda gimnazije koji pohađaju školu i u Jelsi i u gradu Hvaru te njihova profesorica hrvatskog jezika Božana Damjanić.

Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost radionica je osmišljena na temelju programa Kulturpunktova novinarska školica koju udruga Kurziv provodi i razvija od 2009. godine. Osnovni program Školice koja se tijekom vremena mijenjala na temelju iskustva provedbe i prilagođavala trenutnim potrebama, čine različiti obrazovni moduli, od kojih se svaki može izdvojiti kao zasebna i samostalna jedinica te prilagoditi specifičnim potrebama različitih skupina.

Martina Domladovac i Lujo Parežanin, novinari i urednici portala Kulturpunkt.hr strukturirali su program radionice te oblikovali i pripremili materijale. Radionica je pripremljena tako da se program provodi kroz tri školska sata tijekom kojih se učenicima nastoji pružiti teorijski uvid u osnovne konceptualne probleme i pitanja koja postavlja suvremena umjetnost. U praktičnom dijelu  koji slijedi nakon toga učenici novostečena znanja primjenjuju u interpretaciji pojedinih djela karakterističnih za suvremenu umjetnost.

Radionica je započela razgovorom s učenicima o njihovim kulturnim interesima i navikama. Cilj ove vježbe je potaknuti ih kroz dijalog i u neformalnom kontekstu na promišljanje što sve podrazumijevamo pod pojmovima „kultura“ i „umjetnost“. Diskusijom ih se također potiče na uočavanje razgraničenja umjetničkog od neumjetničkog, forme umjetničkog djela, autorstva, estetske vrijednosti, institucionalizacije umjetnosti i sl. Razgovor o njihovim interesima, osim što im je otvorio pogled na različitost kulturnih formi, predstavio je primjeren uvod u razmatranje umjetnosti kao kompleksne društvene i institucionalne prakse kroz niz klasičnih primjera iz povijesti umjetnosti. U teorijskom dijelu, na različitim primjerima umjetnosti posebno smo se usredotočili na specifičnost zaokreta u shvaćanju umjetničkog djela koji su donijele moderna i suvremena umjetnost. 

U praktičnom dijelu radionice, učenike se podijelilo u skupine. Cilj vježbe bio je samostalno analizirati umjetnički rad na temelju ranije stečenih znanja i uvida u specifičnosti suvremene umjetnosti. Svaka grupa dobila je po jedan primjer radova suvremenih autora koji različitim metodama propituju socijalna i politička pitanja, te uvijete u kojima nastaju i opstaju umjetnička djela. Radovi koje su analizirali bili su: – An Artist Who Can Not Speak English Is No Artist Mladena Stilinovića, činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano Gorana Trbuljaka, Your Gaze Hits the Side of My Face Barbare Kruger te Bosnian Girl Šejle Kamerić. Iako je riječ o zahtjevnim radovima vrlo udaljenima od uobičajene predodžbe umjetničkog djela, učenici su se u svojim javno prezentiranim osvrtima izvrsno nadovezali na uvide iz predavanja, te su u zajedničkoj raspravi do kraja razjasnili njihova kompleksna značenja.

Istovremeno, analiza djela otvorila je pitanja kritike umjetnosti kao institucije, društvenih odnosa moći, odnosa političkog centra naspram periferije i ekonomskog i političkog nasilja. Radovi dviju umjetnica otvorili su raspravu o seksizmu i rodnim odnosima, posebno o promišljanju ženske uloge u umjetnosti, što se također nadovezalo na ranije umjetničke radove. Reakcija učenika u zaključnim izlaganjima dala je do znanja da imaju interes za ovu temu i da im svakako treba omogućiti daljnje bavljenje suvremenom umjetnošću.