Pad radničke klase i rađanje nove alternative



Koncepcija:

Projekt "Pad radničke klase i rađanje nove alternative" bavi se odnosom države prema radnicima i tvrtkama, odnosno radnog zakonodavstva prema radnicima od osamostaljenja Hrvatske do danas. Cilj projekta je pokazati na koji način i u kojem omjeru su hrvatska poduzeća od privatizacije do danas uništavana te pokušati pokazati primjere alternativnog puta kroz radničko dioničarstvo. Analizom radnog zakonodavstva, u isto vrijeme, želimo pokazati na koji način i u kojem vremenu su hrvatski radnici izgubili većinu svojih radnih prava. Kroz statističke podatke o uništavanju hrvatskih tvornica želimo ponuditi širu sliku pada hrvatskog gospodarstva, a kroz studije slučaja reprezentativnih, a u medijima manje spominjanih primjera poput tvornica u perifernim krajevima, na konkretnim primjerima prikazat ćemo kako se odigravala deindustrijalizacija Hrvatske.

Kroz prikupljanje podataka o uništenim radnim mjestima i devastacijama više ili manje profitabilnih tvornica i tvrtki želimo pokazati i dokazati najednom mjestu razmjere sustavnog uništavanja brojnih nekad društvenih poduzeća. Paralelno ćemo analizirati zakone o radu, odnosno njihove izmjene od devedesetih do danas, kako bi dobili uvid u proces smanjenja radničkih prava, stoje bio jedan od važnih uvjeta za deindustrijalizaciju Hrvatske.

Govoreći o novim alternativama, želimo izdvojiti i one primjere radničkog dioničarstva gdje se pod okriljem poštenog upravljanja omogućio opstanak i profitabilno upravljanje proizvodnjom i radnim mjestima. Naš pristup navedenoj temi temeljit će se na seriji članaka,koja će obuhvaćati reportaže, video priloge i analize društvenih procesa od strane samih radnika, sindikata i stručnjaka koji su sudjelovali u opisanom procesu ili se njime stručno bavili.

Ciljevi
Opći cilj ovog projekta je ukazati na društvenu nepravdu i mehanizme koji su je omogućili. Detektiranjem ključnih problema želimo ukazati na procese koji su doveli do današnjeg stanja, a njihovim objedinjavanjem na jednom mjestu ukazati na razmjere posljedica, tj. gubitaka radnih mjesta. Također, želimo pokazati i rijetke primjere gdje do toga nije došlo, kako bi se u budućnosti mogli promišljati novi temelji društvenog razvoja

Publike
Ova tema je od općeg društvenog značaja tako da se obraćamo cjelokupnoj čitateljskoj populaciji.
Gospodarski razvoj nekog društva može biti nezanimljiv široj publici, ali kroz dobro promišljen i stručno odrađen pristup želimo zainteresirati što širi krug čitatelja jer razumijevanje procesa kojima ćemo se baviti utječu na živote svih građana u Hrvatskoj.

Načini ostvarenja ciljeva
Istraživanje će biti podijeljeno u tri faze. U prvoj ćemo se baviti prikupljanjem i analizom podataka uz pomoć baza državnih institucija, sindikata te informacija iz medija, U drugoj fazi usmjerit ćemo se na pojedinačne slučajeve. Odlaskom na teren prikupljat ćemo informacije iz prve ruke. U posljednjoj fazi prikazat ćemo pozitivne primjere radničkog dioničarstva i dati smjernice budućeg razvoja.
 
 
Recenzija stručnog povjerenstva:  
        

Predlagač projekta nudi realizaciju izuzetno kompleksne teme: najavljuje analizu radnog zakonodavstva u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas, analizu hrvatske privatizacije i deindustrijalizacije, želi prezentirati primjere uništavanja hrvatskih poduzeća, ali i dobre primjere radničkog dioničarstva. Ambicija je pokazati što je u hrvatskoj ostalo od radničke klase, gdje je nestala, a kao primjer pozitivnog predlagač teme izdvaja radničko dioničarstvo. Iako je tema izuzetno široko i ambiciozno postavljena, te joj se može i prigovoriti stanovita nepreciznost u definiranju, činjenica jest da se radi o izuzetno zanimljivoj temi, temi od općeg društvenog interesa, kako to obrazlaže i sam autor/autorica.

Projekt intrigira i zbog toga jer autor ne krije namjeru da bude angažiran, da promišlja druga “rješenja” za hrvatsku gospodarsku stvarnost. Da dakle, politički i ekonomski moćnima želi ponuditi i drugačiji koncept od trenutno dominantnog. Također, valja vrednovati i iskazani angažman autora da projekt bude što vidljiviji, jer upravo naglašava da želi “zainteresirati širu publiku”, da ne cilja samo na čitatelje/gledate medija koji podržavaju projekt. Naravno, sama činjenica da projekt već sada podržavaju dva medija, portal Lupiga i STav, doprinosi uvjerenju da se radi o ozbiljnom novinarskom istraživačkom konceptu koji će, ako bude realiziran, značajno obogatiti hrvatski medijski prostor.