Moja babusja ne poznaje izraz biopower u Našicama (Osječko-baranjska županija) 6. studenog 2023. godine

  • Slika
  • Slika
  • Slika

Predstava „Moja babusja ne poznaje izraz biopower” i radionica „Mala aktivistička intervencija”  održane su 6. studenog 2023. godine u Srednjoj školi Izidora Kršnjavog u Našicama. Autori i izvođači predstave i radionice su plesna umjetnica Nastasja Štefanić Kralj te video umjetnik i režiser Matija Kralj Štefanić. Predstavu je pogledalo 60 učenika i troje odgojno-obrazovna djelatnika dok je na radionici sudjelovalo 25 učenika i jedan odgojno-obrazovni djelatnik. Predstava je izvedena u koncertnoj/kazališnoj dvorani škole dok se radionica održala u dvije učionice.

Plesna predstava „Moja babusja ne poznaje izraz biopower” projekt je autorice Nastasje Štefanić Kralj i Matije Kralja Štefanića nastao kao reakcija na rusku invaziju Ukrajine, a vezuje se na ukrajinsko porijeklo autorice, prije svega činjenicu da njena baka i dalje, za čitavo vrijeme trajanja rata, živi u Berdyansku u Ukrajini, pod ruskom okupacijom.

Kako i sam naslov izvedbe sugerira, autori kombiniraju iskustveni pristup sa teorijskim uvidima stvarajući intimistički solo koji se odmiče od direktnog političkog agitiranja, ali na drugi način direktno i otvoreno progovara o „ideji“ rata. Rodbinske veze autorice s Ukrajinom tako postaju okvir tematiziranja puno širih pitanja o prirodi ljudske egzistencije u svijetu u kojemu je ratno stanje „normalno”, permanentno stanje.

Nakon predstave održano je predavanje o aktivizmu u umjetnosti te o aktivizmu općenito. Kroz predavanje učenici su se upoznali s definicijama i povijesti termina „aktivizam“, te su im predstavljene predstavnice sufražetkinja, izložba u sklopu V&A muzeja London, hrvatske i strane umjetnice i umjetnici. Učenici su sa zanimanjem pratili predavanje, prepoznavali ponajviše umjetnike iz popularne/rock glazbene scene (2Pac, J. Cash, Lennon..).

Zatim se održala radionica izrade aktivističkih plakata. Na radionicu su učenici trebali donijeti po jedan predmet/objekt koji ih podsjeća na njihovu obitelj i vrijeme provedeno s najmilijima. Zadatak im je bio da odaberu jednu od tema aktivizma (ekologija, antiratna tema, politička tema - rodna pitanja, marginalizirane skupine, pitanje javnog prostora...) te da naprave plakate koji će biti edukativnog tipa, ali kojima će također prenijeti određenu poruku kroz koju se zalažu za promjene za koje i sami smatraju da su potrebne. Učenici su se grupirali u pet grupa i napravili plakate tematizirajući antiratnu poruku fokusirajući se na situaciju djece u ratnim situacijama, tri grupe su odlučile se baviti problemima ekologije, a od toga jedna je bila fokusirana na globalno pitanje ekoloških politika, jedna na životinje u zoološkim parkovima i jedna na pitanje otpada, dok je jedna grupa za fokus uzela pitanje nedostatka kulturno-umjetničkog sadržaja u gradu Našice poentirajući da u gradu postoji samo jedan muzej i staro kino bez adekvatnog projekcijskog platna. U sklopu rada zadatak im je bio istražiti i saznati koje organizacije/institucije su aktivne u temama kojima se bave kroz svaki plakat.