S Kniferom u Novu Gradišku (Brodsko-posavska županija) 7. lipnja 20222. godine
Radionicu Igraj s Kniferom u Gimnaziji Nova Gradiška 7. lipnja 2022. godine, vodila je Lana Skender s dvoje studenata Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na radionici je sudjelovalo 28 učenika i nastavnica likovne umjetnosti Vedrana Cah.
Svrha radionice je upoznavanje s umjetničkim radom Julija Knifera, koji je djelovao kao član grupe Gorgona 60tih i 70tih godina i svojim konceptima obilježio hrvatsku umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Učenje se odvija u neformalnoj atmosferi osmišljene didaktičke igre kroz radionički tip nastave. Uključeni su suvremeni pristupi nastavi koji omogućavaju izravan susret i istraživanje koncepta, procesa i likovne strukture umjetničkog djela.
Učenici se upoznaju s umjetnikom i njegovim radom preko esencijalnih vrijednosti njegovog umjetničkog koncepta a ne činjenica i interpretacija. Aktivnosti učenika organizirane su oko niza igara i postupaka u kojima se koriste didaktički materijali osmišljeni na temelju izvornih autorovih umjetničkih djela. Pri izradi materijala studenti su se vodili logikom umjetničkog djela i poštivali autentičnost autorove vizije i tako osigurali integritet umjetničke ideje.
Glavna odrednica bilo je zadovoljavanje instinkta igre, koji osim intelektualnih uključuje i fizičke aktivnosti. Učenje se ostvaruje spontano kao posljedica aktivnosti. Ciljevi radionice postavljeni su prema umjetničkim idejama i vizualnim odrednicama Julija Knifera: istaknuti važnost metodologije individualnog umjetničkog procesa (protokolarna monotonija), osvijestiti ritam kao cilj a ne sredstvo, spoznati geometrijsku apstrakcija kao rezultat redukcije, istražiti kontinuitet i monotoniju kroz ponavljanje, isprobati beskonačne mogućnosti varijacija od jednostavnih elemenata, uočiti genezu likovnog promišljanja motiva
Učenici su se upoznali s radom Julija Knifera gledanjem animiranog filma Meandar Mislava Rotima nakon kojeg su razgovarali o tome kako je likovno oblikovanje filma dočaralo umjetnikovu osobnost i umjetnički rad. Upoznali su se s postupkom protokolarne monotonije kojom su nastajali crteži i postupcima redukcije, ponavljanja i monotonije kojima su nastajale slike i prostorne intervencije s motivom meandra. Istražili su Kniferov razvoj od figuracije do apstrakcije analizom slika od ranog do kasnog razdoblja. Upoznali su se s Kniferovim dnevnicima i intermedijalnim odnosima između slike i teksta koje uspostavlja u svojim bilježnicama.
Na temelju Kniferovih citata te okomitih i vodoravnih ploha isprobali su varijacije komponiranja meandra u obliku kolaža kojeg su zatim tehnikom fototransfera prenijeli na medijapan ploču. U stvaranju svoje varijacije koristili su i protokolarnu monotoniju crtanja grafitom koju su integrirali u nastali kolaž. Tako su stvorili intermedijalno djelo u kojem su se referirali na ključne odrednice Kniferovog rada.
Dok su se ploče sušile fenom učenici su odigrali nekoliko igara utemeljenih na Kniferovim radovima i postupcima. Natjecali su se u manjim grupama skupljanjem bodova u različitim igrama. Igrali su perceptivnu igru memory napravljenu od Kniferovih autoportreta u kojoj je trebalo prepoznati iste autoportrete u velikom broju jako sličnih čime se razvija opažanje. Bojanjem teksta složenog u različitim smjerovima otkrivali su skriveni meandar. Pravili su meandar igrom logičke slagalice u kojoj se polja pomiču samo za jedno mjesto pa je potrebno dosta razmišljanja da se na kraju dođe do slike meandra. Na kraju su odigrali društvenu igru u kojoj su odgovaranjem na pitanja pokazali stečeno znanje o radu Julija Knifera. Tijekom igranja igara bila je napeta natjecateljska atmosfera.
Svrha radionice je upoznavanje s umjetničkim radom Julija Knifera, koji je djelovao kao član grupe Gorgona 60tih i 70tih godina i svojim konceptima obilježio hrvatsku umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Učenje se odvija u neformalnoj atmosferi osmišljene didaktičke igre kroz radionički tip nastave. Uključeni su suvremeni pristupi nastavi koji omogućavaju izravan susret i istraživanje koncepta, procesa i likovne strukture umjetničkog djela.
Učenici se upoznaju s umjetnikom i njegovim radom preko esencijalnih vrijednosti njegovog umjetničkog koncepta a ne činjenica i interpretacija. Aktivnosti učenika organizirane su oko niza igara i postupaka u kojima se koriste didaktički materijali osmišljeni na temelju izvornih autorovih umjetničkih djela. Pri izradi materijala studenti su se vodili logikom umjetničkog djela i poštivali autentičnost autorove vizije i tako osigurali integritet umjetničke ideje.
Glavna odrednica bilo je zadovoljavanje instinkta igre, koji osim intelektualnih uključuje i fizičke aktivnosti. Učenje se ostvaruje spontano kao posljedica aktivnosti. Ciljevi radionice postavljeni su prema umjetničkim idejama i vizualnim odrednicama Julija Knifera: istaknuti važnost metodologije individualnog umjetničkog procesa (protokolarna monotonija), osvijestiti ritam kao cilj a ne sredstvo, spoznati geometrijsku apstrakcija kao rezultat redukcije, istražiti kontinuitet i monotoniju kroz ponavljanje, isprobati beskonačne mogućnosti varijacija od jednostavnih elemenata, uočiti genezu likovnog promišljanja motiva
Učenici su se upoznali s radom Julija Knifera gledanjem animiranog filma Meandar Mislava Rotima nakon kojeg su razgovarali o tome kako je likovno oblikovanje filma dočaralo umjetnikovu osobnost i umjetnički rad. Upoznali su se s postupkom protokolarne monotonije kojom su nastajali crteži i postupcima redukcije, ponavljanja i monotonije kojima su nastajale slike i prostorne intervencije s motivom meandra. Istražili su Kniferov razvoj od figuracije do apstrakcije analizom slika od ranog do kasnog razdoblja. Upoznali su se s Kniferovim dnevnicima i intermedijalnim odnosima između slike i teksta koje uspostavlja u svojim bilježnicama.
Na temelju Kniferovih citata te okomitih i vodoravnih ploha isprobali su varijacije komponiranja meandra u obliku kolaža kojeg su zatim tehnikom fototransfera prenijeli na medijapan ploču. U stvaranju svoje varijacije koristili su i protokolarnu monotoniju crtanja grafitom koju su integrirali u nastali kolaž. Tako su stvorili intermedijalno djelo u kojem su se referirali na ključne odrednice Kniferovog rada.
Dok su se ploče sušile fenom učenici su odigrali nekoliko igara utemeljenih na Kniferovim radovima i postupcima. Natjecali su se u manjim grupama skupljanjem bodova u različitim igrama. Igrali su perceptivnu igru memory napravljenu od Kniferovih autoportreta u kojoj je trebalo prepoznati iste autoportrete u velikom broju jako sličnih čime se razvija opažanje. Bojanjem teksta složenog u različitim smjerovima otkrivali su skriveni meandar. Pravili su meandar igrom logičke slagalice u kojoj se polja pomiču samo za jedno mjesto pa je potrebno dosta razmišljanja da se na kraju dođe do slike meandra. Na kraju su odigrali društvenu igru u kojoj su odgovaranjem na pitanja pokazali stečeno znanje o radu Julija Knifera. Tijekom igranja igara bila je napeta natjecateljska atmosfera.