Sve o tajnama svemira u Valpovu (Osječko-baranjska županija) 28. listopada 2019. godine

Program radionice „Kvantni Svemir u neprestanom gibanju” realiziran je 28. listopada 2019. godine pod vodstvom Nine Bešlić i Ivane Kutuzović. Sudjelovalo je dvadeset dvoje učenika četvrtog razreda Srednje škole Valpovo. Na radionici su sudjelovale profesorica povijest umjetnosti  Marija Jelkić i mag.edu. Dunja Straka, a radionica je trajala četiri sata. Učenici su naučili kako praktično kombinirati različite discipline i uspješno povezati likovni i hrvatski jezik, povijest umjetnosti, fiziku, kemiju i tehničku kulturu. 

Motiv radionice bila je izrada instalacije inspirirane ugljikom čiji je balans od iznimne važnosti za život na planeti Zemlji. Temom balansa ugljika na zemlji dotaknula se tema prevelike količine CO2 u zemljinoj atmosferi te su učenici i pored povezivanja prirodnih znanosti u umjetnosti  imali priliku zagrebati i u društveno odgovornu umjetnost.

Na početku učenici su teorijski bili upoznati s temom Svemira (veliki prasak), česticama, atomima i molekulama koje su stvorile nebeska tijela i cijeli svemir pa tako i nas. Također su prošli kroz povijesni kontekst prikaza svemirskih tijela na likovnim djelima umjetnika. Vidjeli su suvremene adaptacije svemira kroz djela umjetnika  koji koriste različite suvremene materijale u izradi umjetničkih djela: Björn Dahlem, Josiah McElheny, Tomás Saraceno i Yayoi Kusama.  Prikazana su im djela umjetnika koji se koriste  video instalacijom: Ryoichi Kurokawa i Ryoji Ikeda. Pred kraj su im bili prikazani radovi Nine Bešlić „Cross Dissolve-Kozmolom“ i Ivane Kutuzović „Sunce za po zimi“ gdje su mogli usporediti likovnu realizaciju dva različita pristupa radu inspirirana svemirom, svemirskim pojavama ili svemirskim tijelima.

Kroz kratko predavanje popraćenog digitalnim reprodukcijama djela, učenici su se upoznali s radom umjetnika i umjetnica Erike Baum, Adama Pendletona, Damira Očka, Wang Donglinga, Romana Opalke, Karima Jabbaria, Berlinske grafiterske scene te likovnim radom Ivane Ognjanovac. Cilj je bio ukazati na mogućnosti korištenja pisma i broja kao elementa kojim se gradi likovna kompozicija te postiže likovni izričaj. Nakon početnog upoznavanja s temom radionice, učenici su nastavili s prvim zadatkom kroz koji ih je provela Ivana Ognjanovac.

Na Hamer papirima veličine 100x70 cm i paus papirima veličine 50x70 cm, položenim na pod učionice, markerima su zapisivali svoj misaoni osvrt na prethodno održano predavanje o nastanku svemira i ulozi ugljika u stvaranju i održavanju života na zemlji. Prateći tok vlastitih misli zapisivanjem istih, te pri tome postepeno odustajući od smislenosti sadržaja zapisa, a preusmjeravajući pažnju na osjet struganja markera po površini papira i položaj svog tijela, iz misaonog procesa zaronili su u osjetilni, likovni proces. Samostalno su usmjeravali tijek pisanja i tako stvarali gušće ili rjeđe nakupine zapisa koje su u konačnici odrazile raznolikost temperamenata i trenutačnih stanja. Rezultati su bili ekspresivne, apstraktne likovne kompozicije s naglašenim grafizmom. Učenici su zainteresirano i posvećeno sudjelovali u vježbi. U razgovoru su izrazili zadovoljstvo stečenim stvaralačkim iskustvom kao i proizvodom ovakvog postupka. Bazirani na slobodnom načinu izražavanja pomoću teksta stvorili su preko 20 plakata koji su činili grafičko djelo, a koje je ujedno i služilo kao kulisa finalne instalacije.

U drugom dijelu radionice učenici su s voditeljicama ponovili likovno oblikovanje na plohi i u prostoru kako bi se pripremili za sljedeći zadatak. Usporedili su točke, crte i plohe na dvodimenzionalnom mediju i u prostoru. Prisjetili su se kakve sve kompozicije mogu biti kako bi lakše realizirali finalni rad. Kao inspiracija poslužili su se molekulama kisika, ugljika, ugljičnog dioksida, metana, vodene pare – molekula koje nalazimo u atmosferi.

Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna grupa je  sastavljala plastičnu konstrukciju za molekule i osmišljavala kompoziciju neonskih svjetiljki koje su integrirali u konstrukciju. Druga grupa je bojala kugle koje su činile molekule atmosfere. Nakon što je svaka grupa završila pripreme, zajedno su integrirali kugle u prostornu konstrukciju.  Prilikom grupiranja kugli morali su razmišljati o kompoziciji, na koji način i kako će grupirati kugle i gdje ih u prostoru postaviti kako bi kompozicija likovno bila dinamična i zanimljiva.

Kroz ovaj rad učenici su naučili kako se prirodne i društvene znanosti isprepliću, kako su znanja i vještine iz života i obrtničkih zanimanja isto bitni za realizaciju kreativnog rada. Tijekom diskusije o radu uvidjele smo da učenici pozitivno gledaju na nekonvencionalni način prenošenja znanja i produktivno odgovaraju na zadatke.