Planovi za obnovu

Nakon potresa u Zagrebu i Petrinji pitanja protupotresne obnove povijesnih zidanih građevina, kao i upravljanje tom vrstom rizika, postala su važan dio interdisciplinarne suradnje i pristupa obnovi. Proveden je niz mjera povećanja seizmičke otpornosti graditeljske baštine te su, tamo gdje je bilo moguće, primijenjena inovativna i manje invazivna inženjerska rješenja na visoko vrednovanim građevinama za koje su utvrđena svojstva kulturnog dobara.

Usporedo s procjenom i popisom štete, Ministarstvo kulture i medija formiralo je stručni tim za izradu planova obnove oštećenih kulturno-povijesnih cjelina. Temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije stručni tim Ministarstva izradio je tri programa cjelovite obnove kulturno-povijesnih cjelina: Program cjelovite obnove povijesne urbane cjelina grada Petrinje, Program cjelovite obnove kulturno- povijesne cjeline grada Siska i Program cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline grada Gline. Ti se programi temelje na vrednovanju i kategorizaciji zgrada u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, ocjeni utjecaja potresa na povijesnu urbanu strukturu, donose se opća načela konzervatorskog pristupa obnovi te se predlažu modeli obnove oštećenih zgrada, ovisno o karakteru oštećenja i vrijednosti pojedine zgrade. Također se predlažu kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere obnove.
Planiranje obnove i oporavka uključuje sustavnu obnovu povijesnih gradskih jezgri i pojedinačnih kulturnih dobara, rekonstrukciju zgrada koje promiču kulturu, unaprjeđenje otpornosti na potrese i druge rizike te primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini. S obzirom na razmjere razaranja od potresa, posebno u povijesnim gradovima Petrinji, Sisku i Glini, oporavak zahtijeva i razmatranja održivog razvoja koje uključuje reviziju prostornih planova te očuvanje kulturno-povijesnih cjelina u okviru urbane preobrazbe, osobito u rubnim zonama povijesnih gradskih jezgri.
  

Žažina, evakuirani predmeti, siječanj 2021.

Planovi konzervatorsko-restauratorskih radova na pokretnoj kulturnoj baštini temelje se na rezultatima utvrđivanja stanja i oštećenja nakon potresa s ciljem očuvanja dijelova predmeta koji utjelovljuju njegove prepoznate vrijednosti u međuodnosu izvornih materijala i vrednovanja povijesnih slojeva. Na cijelom području oštećenom u potresima 2020. godine ustanovljena je potreba za poboljšanjem uvjeta čuvanja i izlaganja muzejske građe te osiguranjem smještaja za evakuirane sakralne  inventare i ostale predmete pokretne kulturne baštine. Nedostatak primjerenih čuvaonica za privremenu pohranu pokretne kulturne baštine ukazao je na ključni nedostatak zaštite u izvanrednim okolnostima i potaknuo aktivnosti na osiguranju prostora regionalnih čuvaonica.

Sagledavajući posljedice oba potresa kojima su zahvaćene najvrijednije i neosjetljivije povijesne strukture, dodatno se potvrdila važnost interdisciplinarnog pristupa obnovi i povezivanje domaćih stručnjaka i stručnjaka iz međunarodnih institucija. Odlukom iz ožujka 2021. ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek imenovala je međunarodno Stručno-savjetodavno povjerenstvo za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske kao interdisciplinarno savjetodavno tijelo u procesu protupotresne obnove nepokretnih kulturnih dobara oštećenih tijekom 2020. godine. Sastavom Povjerenstva okupljeni su renomirani hrvatski i inozemni stručnjaci iz područja potresnog inženjerstva i statike, arhitekture i povijesti umjetnosti. Rad Povjerenstva koncipiran je kroz razmatranje konkretnih studija slučajeva - potresom oštećenih zgrada zaštićenih kao pojedinačna kulturna dobra -  koje su se pritom isticale ili kao ostvarenja graditeljske baštine od izuzetne vrijednosti ili temeljem inicijalnih prijedloga projekata za njihovu konstrukcijsku obnovu koji su se pokazali osobito zahtjevnima ili problematičnima s aspekta primjene konzervatorskih načela. Rasprave o pojedinačnim studijama slučajeva kroz tri izdvojene tematske cjeline kao i zaključci Povjerenstva ukazali su na prijeku potrebu za interdisciplinarnim pristupom ukupnoj problematici obnove graditeljske baštine nakon potresa.

Sve navedene aktivnosti predstavljaju ključnu stručnu podlogu za određivanje konzervatorskog pristupa, prijedloga modela obnove pojedinačnih kulturnih dobara graditeljske baštine, kao i ukupnog programa obnove potresom najoštećenijih kulturno-povijesnih cjelina.