Započela međunarodna konferencija u povodu 400. godišnjice početka Tridesetogodišnjeg rata

Državni tajnik Ivica Poljičak otvorio je dvodnevnu međunarodnu konferenciju u povodu 400. godišnjice početka Tridesetogodišnjeg rata, pod nazivom "Kronike plaćenika, legende i stereotipi" u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 

    

Na konferenciji na kojoj sudjeluje dvadesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, državni tajnik Poljičak istaknuo je kako je zaštita i očuvanje kulturne baštine u cjelini, njezino održivo korištenje i pozicioniranje, cilj Republike Hrvatske te da ista predstavlja njezinu temeljnu vrijednost.
 
U svome govoru nadodao je kako je ova međunarodna konferencija u kojoj sudjeluju tri ključne baštinske institucije - Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski institut za povijest, primjer međusektorske povezanosti i suradnje Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske nužne za provedbu osnovnih načela očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine.
 
Predavanja i izložbe koje prate konferenciju na kojoj sudjeluju eminentni svjetski i domaći povjesničari, prilika je da se rasvijetle, kako i sam naslov konferencije sugerira „Kronike plaćenika, stereotipi i legende“ koje se vežu za značajnu epizodu europske povijesti u kojoj se oblikovao segment hrvatskoga identiteta, povijesti i kulture, rekao je državni tajnik.
 
Ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj podsjetila je kako se ratni sukob u Tridesetogodišnjem ratu, bez obzira na motive, vodio za prevlast u srednjoj Europi, a koji je rezultirao katastrofalnim posljedicama. Ravnateljica Hrvatskoga povijesnoga muzeja Mateja Brstilo Rešetar istaknula je postojanje različitih gledišta  o ovom "paneuropskom sukobu".
Po riječima ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Dinka Čuture Tridesetogodišnji rat jedan je od prvih višestranih važnih ratova u europskoj povijesti, u kojem su posebnu ulogu igrale hrvatske vojne postrojbe. U tom ratu, podsjetio je voditelj projekta Alexander Buczynski, nastala je stereotipna slika o hrvatskim ratnicima, koju će pokušati rasvijetliti i ovaj znanstveni skup.
 
Profesor Sveučilišta Oxford Peter H. Wilson govorio je o sastavu vojski tijekom Tridesetogodišnjeg rata i njenoj veličini koja se znatno povećala, istaknuvši kako način na koji je ovo proširenje ostvareno ostaje još nedovoljno razjašnjeno. Podsjetio je na to kako su se promijenili unutarnja struktura i sastav pojedinih vojski, kao i njihova cjelokupna veličina, načini na koje su te promjene povezane s političkim ustrojstvom zaraćenih strana.
Robert Rebitsch sa Sveučilišta Innsbruck analizirao je ugovore za novačenje te patente i ratne članke. Vojske u Tridesetogodišnjem ratu bile su vojske plaćenika, napomenuo je dodavši kako su vojskovođa, teritorijalni vladari, car, kraljevi i drugi kneževi povjeravali zadaću vojnom poduzetniku s činom generala da unovači trupe.
Lars Ericson-Wolke sa Švedskoga sveučilišta za nacionalnu obranu iz Stockholma govorio je o sastavu švedskih vojski tijekom Tridesetogodišnjeg rata. U izlaganju o svecima ili plaćenicima Eduardo De Mesa Gallego iz Zaklade Carlos de Amberes iz Madrida podsjetio je kako je od 1594. do 1603. godine Irsku opustošio Devetogodišnji rat pa su nakon konačnog poraza konfederacijskih irskih velikaša mnogi od njih pobjegli s otoka na prostore Španjolske.
 
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648. ponajprije u središnjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, ali njegovi su glavni sudionici bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se pretvorio u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Njegova obilježja bile su plaćeničke vojske, gladi i bolesti. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.
 
Rat je započeo u Češkoj Praškom defenestracijom 23. svibnja 1618., kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali. Godine 1619. umro je car Matija bez djece, ali prethodno je imenovao Ferdinanda Štajerskog za svog nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik kojeg su obrazovali isusovci, a htio je ponovno ojačati katolicizam u tadašnjem carstvu, čemu su se opirali kalvinisti u Češkoj. To je bio povod početku Tridesetogodišnjeg rata.
Rat se najčešće dijeli u četiri razdoblja: Češka pobuna, Danska intervencija, Švedska intervencija i Francuska intervencija.
 
Hrvatsko konjaništvo pod zapovjedništvom carskog generala Albrechta von Wallensteina zapaženo je kao izvanredno učinkovito i proslavilo se u brojnim bitkama. Posebno presudni bili su hrvatski ratnici u bitkama kod Lützena i kod Nördlingena. (MK/Hina)


Najave