Važnosti kulturne suradnje gradova u kontekstu EU

Suradnja gradova preduvjet je boljeg tržišnog pozicioniranja hrvatske kulture i očuvanja našeg nacionalnog identiteta u Europskoj uniji, zaključak je okruglog stola na kojemu je predsjednik Republike Ivo Josipović danas u svome uredu okupio predstavnike Ministarstva kulture RH, gradskih

ureda za kulturu, hrvatskih gradova i kulturnih institucija.
  
Na skupu na kojemu se raspravljalo o suradnji s europskim gradovima, intenzivnijem uključivanju na kulturnu scenu EU, korištenju EU fondova i boljoj kulturnoj povezanosti hrvatskih gradova predsjednik Josipović ocijenio je neosnovanim strah od gubitka nacionalnog identiteta, podsjetivši na narode slične veličine kojima je članstvo u Uniji pomoglo u dodatnoj afirmaciji. 

U tu svrhu, poručio je Josipović, moramo afirmirati stvaralaštvo, kulturni menadžment, financiranje kulture iz nevladinih izvora (sponzorstva), te jačati suradnju gradova u plasmanu kulturnih sadržaja.

Na financijski i razvojni potencijal kulture upozorila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja u središtima gradova, umjesto shopping centara, ubuduće vidi kulturne institucije koje bi oživjele gradske jezgre. Radi bolje dostupnosti kulturnih proizvoda ministrica kulture Zlatar Violić pozvala je na suradnju gradova i njihovih institucija, jer, poručila je, kulturni proizvod mora naći put do korisnika, a ne da publika traži put do proizvoda.

„Hrvatska je zemlja gradova i suradnja izvršne vlasti i kulturnih ustanova i umjetnika nužna je da bi integrativni potencijal kulture doveo do redefinicije identiteta grada“ - rekla ja Zlatar Violić. Podsjetivši da je Hrvatska, zajedno s Irskom, nominirana za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, najavila je kako će ozbiljniji razgovarati o tome, uz sudjelovanje gradova, početi u travnju.

Pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević istaknuo je kako europska umjetnička praksa definira gradove kao reprezente država, pohvalivši neke od domaćih kulturnih institucija ZKM, Teatar ITD, Međunarodni dječji festival u Šibeniku) koje su se slično uspjele već pozicionirati u Hrvatskoj.

Sve su značajnije koporodukcije, ali i prevođenje koje u obzir mora uzeti cijeli kontekst da bi proizvod bio šire prepoznatljiv i prihvaćen, poručio je.

Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren pismom je pozvao sve hrvatske kulturne institucije da se pripreme za sudjelovanje u europskim fondovima u proračunskom razdoblju 2014.-2020. Europska unija nizom kulturnih projekata njeguje različitosti svojih kultura koje su naša najveća vrijednost, rekao je Vandoren.

Značaj europskih fondova i ulogu gradova u apliciranju za predpristupne i strukturne fondove istaknula je i Nina Obuljen iz Instituta za međunarodne odnose. Izvijestila je da se zahtjevi na nacionalnoj razini trebaju usuglasiti s fondovima, a što se kulture tiče, fokus će, kaže, vjerojatno biti na digitalizaciji i baštini.

Ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština rekao je da je teško je govoriti o europskoj suradnji u situaciji kada kulturna suradnja među hrvatskim gradovima gotovo da i ne postoji. Ministarstvu je pak predložio inicijativu ukidanja statusa gradova svima koji nemaju mogućnosti za održavanje koncerata ili kazališnih predstava. "Moramo donijeti 'kulturni status', ne možemo dopustiti da gradovi s 20-ak tisuća stanovnika nemaju ni jedan koncert ili predstavu", rekao je Ljuština, poručivši Ministarstvu da treba najprije nešto poduzeti kod kuće, a tek onda govoriti o Europskoj uniji.

Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš pojasnio je: "Upravo zahvaljujući Ministarstvu mnogi su umjetnici, koji bi inače bez posla sjedili kod kuće, gostovali su po hrvatskim gradovima", te podsjetio da o statusu grada još uvijek odlučuje Ministarstvo uprave. Također je podsjetio i da bi situacija bila drugačija kada bi svi gradovi od 20 i više tisuća stanovnika iz svojih proračuna izdvajala adekvatna sredstva za kulturu te sukladno tomu formirala Kulturna vijeća.

Predstavnici hrvatskih filmskih redatelja, dizajnera i arhitekata istaknuli su pozitivne promjene u odnosu MK-a spram kreativnih industrija i otvorenosti spram doprinosa koje upravo razvoj tih djelatnosti mogu dati društvu u cjelini. Hina/MK

 

Najave