- Objavljeno: 05.05.2014.
Uvodnim izlaganjem Christophera Clarka započeo znanstveni simpozij o refleksijama na Prvi svjetski rat
„Ako postoji temeljna svrha današnjeg simpozija, onda je njegova svrha da potakne istraživače da rade dalje, ali i da rezultati njihova istraživanja i promišljanja uđu u udžbenike, u jednu vrst općega znanja“ naglasila je, između ostalog, ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić
pozdravljajući prisutne na otvaranju znanstvenog skupa Prisjećanje na 1914. – Promišljanje o nasljeđu prvog svjetskog rata koji je 5. svibnja 2014. započeo u Hrvatskom državnom arhivu.![](https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/NAJNOVIJE NOVOSTI/IMG_4327web.jpg)
„Posebna mi je čast što u Zagrebu mogu otvoriti ovaj znanstveni simpozij u organizaciji EUNIC mreže međunarodnih kulturnih instituta koji djeluju u RH.“ pozdravila je prisutne i francuska veleposlanica Michele Boccoz u ime mreže EUNIC - Hrvatska, koja je organizirala ovaj skup uz podršku Ministarstva kulture RH, Hrvatskog državnog arhiva, Veleposlanstva Švicarske u Hrvatskoj te u tijesnoj znanstvenoj suradnji s povjesničarima Sveučilišta u Zagrebu i nevladinim organizacijama Inicijativa mladih za ljudska prava (Youth Initiative for Human Rights) i Documenta.
Pozdravne riječi prisutnima uputila je u ime Hrvatskog državnog arhiva Deana Kovačec, načelnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti, koja je uz ministricu kulture dr. sc. Andreu Zlatar Violić, potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić te veleposlanicu Republike Francuske, Njezinu Ekselenciju Michele Boccoz, pozdravila i ostale prisutne predstavnike diplomatskog zbora, znanstvenike koji sudjeluju na Simpoziju te predstavnike EUNIC-a koji je skup organizirao.
Veleposlanica Republike Francuske Michele Boccoz u nastavku svog izlaganja naglasila je kako „EUNIC - Hrvatska kroz svoje aktivnosti nastoji promovirati europske vrijednosti i doprinijeti interkulturalnoj raznolikosti unutar i izvan Europske Unije. EUNIC-ova misija je izdignuti se iznad nacionalnih granica, ojačati kulturni dijalog, razmjenu i održivu suradnju širom svijeta. Zbog toga ovo Prisjećanje predstavlja priliku za sve nas da se osvrnemo na Prvi svjetski rat, ne da bismo razmatrali o pitanju odgovornosti za razaranje koje je podijelilo narode, već kao na sredstvo za postizanje pomirenja i mira koje je ugrađeno u same temelje našeg europskog identiteta. Stoga je potrebna otvorena znanstvena rasprava i stanje svijesti koje će pomiriti suprotstavljenih stajališta i ojačati daljnja istraživanja jer je razumijevanje posljedica prvog svjetskog rata koje i danas oblikuju sudbinu europskih naroda vrlo složen zadatak.“ U nastavku svoga izlaganja Michele Boccoz istaknula kako je „simpozij u Zagrebu iznimna prilika se raspravlja otvoreno o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama kako bismo ga bolje razumjeli, bili u stanju predočiti razinu i veličinu sukoba te doprinijeli pomirbi kao bitnom dijelu izgradnje nove Europe.“
![](https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/NAJNOVIJE NOVOSTI/IMG_4263web.jpg)
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić na početku je zahvalila „svim kolegama iz struke, sa Sveučilišta, iz znanstvenih instituta, iz Državnog i drugih arhiva koji su pristali sudjelovati na ovom znanstvenom skupu, dati dio svojih istraživanja kao doprinos zajedničkom promišljanju nasljeđa Prvog svjetskog rata.“ Nastavivši kako joj je iznimna čast što u ovoj zgradi, koja je i sama nedavno slavila jednu od obljetnica, možemo promišljati o tome što je za nas, što je za Europu, značilo stoljeće rata, te kako bi se obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo Stoljeće rata. Ministrica je nastavila ističući da nas to „pitanje vraća na ishodište kojim ćemo danas početi, a to je povratak na pitanje zašto i iz kojih je razloga Prvi svjetski rat u povijesnim istraživanjima u našoj regiji često bio zanemaren.“
„Mislim da je ovo prilika da svi zajedno, temeljem znanja stručnjaka koji su više desetljeća uložili u svoja istraživanja, počnemo ispočetka: od pitanja kako je došlo do prvog svjetskog rata, da krenemo od početka dvadesetog stoljeća. Za Hrvatsku je posebno važno da su organizatori skupa - europski kulturni instituti među kojima je prvi puta i Hrvatska kuća - u ovaj simpozij ugradili i velik dio nasljeđa koji pripada kulturi. Ne samo zato što nismo bili zahvaćeni prostorom bojišnice nego zato što su odjeci toga rata živjeli i žive u našoj književnosti, u našoj glazbi i našem slikarstvu, od Dore Pejačević, preko Miroslave Krleže do slikarice Naste Rojc. U ovome su sudjelovali različiti subjekti i partneri. Osim spomenutih ambasada, instituta, i nacionalnoga arhiva, prije svega treba istaknuti Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dva partnera koji pripadaju trećem sektoru, civilnome društvu, Inicijativi mladih za mir i Documenti. Mislim da je upravo taj spoj garancija da ono o čemu će se u ova dva dana diskutirati i o čemu ćemo razmišljati i što će ostati zapisano u knjizi sa simpozija neće biti samo sveučilišna diskusija nego će biti doista refleksija o prošlosti koja za nas zapravo znači refleksiju o budućnosti. Živimo u ujedinjenoj Europi i radimo na pokušaju da se naše kulture ne samo razumiju nego i prepoznaju, a upravo teme simpozija označuju naše zajedničke korijene“ - rekla je na kraju ministrica dr. sc. Andrea Zlatar Violić.
Uvodnim izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka sa sveučilišta Cambridge na temu Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914. započeo je program znanstvenog skupa. U svojem je predavanju profesor Clark ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu. „Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza“, rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koja je vjerojatno bila „najsloženiji događaj nove povijesti. Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način“, rekao je Clark.
„Ne radi se o oprostu Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se rađala paranoju, imperijalizam i agresija jer su se sva središta moći prije Prvog svjetskog rata slično ponašala“, naglasio je. „To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa“, dodao je.
Opisavši detaljno okolnosti atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. „Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom“, napomenuo je.
Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je propitivao pojam matrice u pokušaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona može primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rođenima u Velikom ratu.
![](https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/NAJNOVIJE NOVOSTI/IMG_4348web.jpg)
U nastavku simpozija, Drago Roksandić bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mržnje ključni zajednički nazivnik u jugoistočnoeuropskom iskustvu Prvog svjetskog rata, Andrej Rodinis iz Državnog arhiva Bosne i Hercegovine proučio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapažanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovačkoj javnosti, a Tvrtko Jakovina govorit će o 'hrvatskoj šutnji' o Velikom ratu.
Povjesničarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specifična belgijska sjećanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beča govorit će o zanemarenoj temi u historiografiji Prvog svjetskog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zašto se tako malo govorilo o važnosti Istočne fronte. Pogrešnim povijesnim lekcijama bavit će se njemački znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesničar Frederic Rousseau o tome što nas uče svjedočanstva boraca tog rata.
O tome treba li u Hrvatskoj podučavati o Prvom svjetskom ratu kao ratu poraženih ili ratu junaka govorit će Snježana Koren, a podučavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit će se Philippe Plumet. Priču o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Češkoj dat će Alain Soubigou sa Sorbonne.
Pod temom Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavština ili obnova? bit će predstavljeno i umjetničko stvaralaštvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beča izvest će nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izložba u Medijateci Francuskog instituta Hrvati u Prvom svjetskom ratu s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesničara Nevena Budaka.
Mreža nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu „Hrvatska kuća“ i Wallonie-Bruxelles International. (HINA/MK)