U Zadru održana međunarodna konferencija ,,Podvodna kulturna baština u Europi danas’’

U okviru Europske godine kulturne baštine u Zadru je od 25. do 27. listopada 2018. održana međunarodna konferencija pod nazivom ,,Podvodna kulturna baština u Europi danas’’ koju je organizirao Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u suradnji, UNESCO-ov centar II. kategorije, u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. 

Aktivnosti i događanja tijekom Europske godine kulturne baštine promiču održivi kulturni turizam, razvijanje kvalitetnih standarda za zahvate u povijesnom okruženju i na lokacijama kulturne baštine, borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima te upravljanje prijetnjama kojima je izložena kulturna baština. Unutar tog okvira, ciljevi konferencije su između ostalog bili identificiranje ključnih izazova u očuvanju podvodne kulturne baštine, analiza mogućnosti za njihovo rješavanje, promicanje aktivnosti koje UNESCO provodi u tom području te poticanje daljnjeg istraživanja bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe.

Na stručnoj konferenciji koja je održana u četvrtak 25. listopada u bivšoj crkvi sv. Nikole u sklopu MCPA Zadar, međunarodni stručnjaci iz dvanaest europskih zemalja razmijenili su iskustva te predstavili dostignuća u zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Istaknute su mogućnosti današnje tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini u cilju povezivanja i ostvarivanja kontakata između međunarodnih organizacija, znanstvenih institucija, stručnih udruga, arheologa, ronioca i drugih zainteresiranih strana te široj javnosti nužnoj za zaštitu podvodne kulturne baštine.



Voditelj Odjela edukacije i prezentacije MCPA Zadar g. Mladen Pešić istaknuo je kako je podvodna arheologija u Hrvatskoj donijela veliki broj rezultata koji se odnose na istraživanje i zaštitu podvodnih arheoloških nalazišta. U Registru Ministarstva kulture upisano je preko 500 podvodnih arheoloških nalazišta, ona imaju posebnu pravnu zaštitu i skrb. Posebna pozornost posvećena je najugroženijim mjestima, od kojih su neka zaštićena in situ.

Predstavnik Njemačkog arheološkog instituta (DAI) i član Rimsko-germanske komisije iz Frankfurta (RGK) g. Roman Scholz kroz praktične primjere zaštite (potonulog broda u Roskildefjordu, arheološkog nalazišta iz kamenog doba na Mecklenburgskoj obali) prikazao je mogućnosti istraživanja i očuvanja kulturne baštine, njihove tehničke izvedivosti i ukazao perspektive podvodne arheologije u Njemačkoj. 


 
Član Upravnog odbora UNESCO-ovih prapovijesnih naseobina sojenica g. Cyril Dworsky iz Austrije (Kuratorium Pfahlbauten, UNESCO-Welterbe Prähistorische Pfahlbauten um die Alpen) predstavio je prapovijesne alpske naseobine sojenica upisane na UNESCO-ov popis Svjetske baštine u 2011. g. Radi se o 111 jedinstvenih malenih skupina izvanredno sačuvanih i kulturno bogatih arheoloških lokaliteta izgrađenih od oko 5.000 do 500. pr. Kr. na rubovima jezera, rijeka ili močvara, koja su nakon iskopavanja otkrila važna otkrića o životu ljudi tijekom neolita i brončanog doba u alpskoj Europi.
Predstavnica Nautičke arheološke udruge iz Velike Britanije (Nautical Archaeology Society – NAS) gđa. Peta Knott u svojoj prezentaciji prikazala je rad NAS-a koji djeluje od 1972. g. Tako je, između ostalog rečeno, kako je glavna misija NAS-a   istraživanja u području nautičke arheologije, objavljivanje rezultata istraživanja te unapređenje obrazovanja i osposobljavanja. Objasnila je kako je kroz dugu povijest programa izobrazbe razvijena jaka mreža diljem Europe koja je rezultirala mnogim uspješnim projektima zajedničke suradnje. Kao primjer istaknula je nedavno predstavljen projekt koji stvara virtualne ronilačke staze koji pružaju univerzalni pristup podvodnoj kulturnoj baštini.



Profesor sa Sveučilišta Nicolaus Copernicus u Toruńu g. Andrzej Pydyn prikazao je recentna istraživanja i budući razvoj podvodne arheološke baštine u Poljskoj. Spomenut je međunarodni projekt Virtual Arch  (''Visualize to Valorize – For a better utilisation of hidden archaeological heritage in Central Europe''), ostvaren u okviru programa INTERREG Central Europe 2014-2020 na kojem je surađivao s MCPA Zadar na lokalitetu Barbir kod Sukošana.

Profesor sa Sveučilišta u Udinama g. Massimo Capulli predstavio je recentna istraživanja u Italiji te sveučilišne programe.

Predstavnik Ministarstva kulture i sporta Helenske Republike g. Dimitris Kourkoumelis približio je rad Odjela za podvodne starine koji je usmjeren na znanstvena istraživanja, poglavito na pronalaženje i registraciju novih nalazišta (naročito brodoloma), kao i na promidžbu rekreativnog ronjenja na zaštićenim arheološkim nalazištima.

Profesor s Instituta za zaštitu kulturne baštine Slovenije g. Miran Erič naglasio je kako istraživanje podvodnih arheoloških nalazišta u Sloveniji ima dugu tradiciju. Slovenija je potpisala UNESCO-ovu 2001. Konvenciju 2008. godine i ostvarila pravnu zaštitu podvodne arheološke baštine, no u deset godina nije uspjela provesti financijske mjere koje bi omogućile njeno sustavno istraživanje i potrebnu zaštitu.
 
Predstavnica Ministarstva kulture i komunikacija Francuske Republike gđa. Anni Dumont i te profesorica sa Sveučilišta Burgundy u Dijonu gđa. Marion Foucher predstavile su istraživanja dviju francuskih rijeka - Doubs i Loire - koje su tijekom posljednjih deset godina otkrile bogatstvo arheološke fluvijalne baštine.



MCPA Zadar pripremio je dokumentarni film ,,Očuvanje potopljene baštine'' koji je predstavljen sudionicima konferencije, a govori o tradiciji proučavanja pomorskog nasljeđa u Republici Hrvatskoj, o značajnom napretku koji je postignut posljednjih godina u provođenju kvalitetnog sustava rekognosciranja, istraživanja i zaštite podvodnih arheoloških nalazišta, o zadaćama Centra te promicanju ratifikacije i implementacije UNESCO-ove Konvencije iz 2001. g., o prezentaciji, razvijanu i širenju najsuvremenijih metoda istraživanja u podvodnoj arheologiji, obuci, razmjeni znanja te međunarodnoj suradnji.
Međunarodni sastanak održan je drugog dana u petak 26. listopada u Koncertnoj dvorani Kneževe palače, a naglasak je bio na provedbi UNESCO-ove Konvencije iz 2001. godine o zaštiti podvodne kulturne baštine u zemljama EU-a, iskustvima zemalja potpisnica Konvencije te onih koje to još nisu učinile, kao i poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Voditelj Regionalnog ureda UNESCO-a u Sarajevu g. Siniša Šešum u svom je govoru između ostalog istaknuo kako je glavna ravnateljica UNESCO-a gospođa Audrey Azoulay odobrila pokroviteljstvo UNESCO-a upravo zbog važnosti promicanja najšire moguće ratifikacije i provedbe Konvencije iz 2001. godine. Ciljevi Europske godine kulturne baštine poklapaju se sa zadaćom Zadarske konferencije tj. očuvanju podvodne arheološke baštine te podizanju svijesti o njenoj vrijednosti. Istaknuo je kako je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja je nakon usvajanja 2001. godine ratificirala UNESCO-ovu Konvenciju o podvodnoj baštini, pa nije slučajno da je Vlada Republike Hrvatske predložila osnivanje MCPA u Zadru kao nacionalnog centra za podvodnu baštinu. To je učinjeno kako bi se pomoglo naporima usmjerenim na boljem očuvanju podvodne kulturne baštine i jačanju provedbe Konvencije iz 2001. godine u jugoistočnoj Europi i šire.



Uvodno predavanje održala je predstavnica Središnjeg ureda UNESCO-a u Parizu te programska stručnjakinja Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine gđa. Urlike Guérin. Istaknula je važnost UNESCO-ove Konvencije koja je usvojena u Parizu 2001. i koja predstavlja prvi mnogostrani međunarodni ugovor koji se sustavno i sveobuhvatno bavi zaštitom podvodnih kulturnih dobara. Potpisnici Konvencije priznaju važnost podvodne kulturne baštine kao sastavnog dijela kulturne baštine čovječanstva i značajnog faktora u povijesti ljudi, naroda i njihovih međusobnih odnosa. Pozivajući zemlje članice UN-a koje još nisu potpisale ovu Konvenciju, naglasila je kako odgovornost za podvodnu kulturnu baštinu počiva na svim državama.

Predstavnica UNESCO-a spomenula je i UN-ov Program održivog razvoja 2030. tzv. Agendu 2030. koja je usvojena na UN-ovoj Općoj skupštini u New Yorku u rujnu 2015. Program sadrži 17 ciljeva održivog razvoja sastavljenih u cilju iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanja pitanja klimatskih promjena do 2030. godine. Međunarodna zajednica je na Općoj skupštini po prvi puta prepoznala ulogu kulturne baštine i kreativnih industrija kao pokretače održivog razvoja. Nova Agenda 2030. obuhvaća sve zemlje UN-a, promiče mirno i uključivo društvo, otvara bolja radna mjesta i bavi se ekološkim izazovima našeg vremena – osobito klimatskim promjenama. U svom predavanju gđa. Ulrike Guerin je kao najvažniji cilj za zaštitu podvodne kulturne baštine izdvojila Cilj 14. Očuvanje vodenog svijeta.

Rečeno je kako su UNESCO-ovi instituti i centri druge kategorije važan dio UNESCO-ove mreže i jedan od strateških partnera u okviru Sveobuhvatne strategije UNESCO partnerstva. Oni predstavljaju učinkovit model UNESCO-ovih programa te značajno pridonose razvoju UNESCO-ovih prioritetnih područja.

Predstavnici Ministarstva kulture Republike Hrvatske voditeljica Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara gđa. Andra Cukrov te g. Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela iz Splita za područje Splitsko-dalmatinske županije prikazali su sustav zaštite i nadzora podvodne kulturne baštine te međusektorske suradnje između tijela državne uprave.
 
Ravnateljica Visokog instituta za konzervaciju i restauraciju Ministarstva kulturne baštine i turizma Talijanske Republike gđa. Barbara Davidde u svom je predavanju posebnu pozornost posvetila prednostima i nedostacima zaštite in situ. Naglasila je kako stvaranje prirodnih morskih parkova mora i zaštićenih morskih područja također obuhvaća područja od arheološkog ili povijesnog interesa, a osnivanje podvodnih arheoloških parkova pokazuje se kao učinkovit instrument zaštite podvodne kulturne baštine. Danas u Italiji postoji 27 zaštićenih područja i dva podvodna parka koja čuvaju ukupno oko 228 tisuća hektara mora i oko 700 kilometara obale. Predstavila je MUSAS projekt (Museo Virtuale dell’ Archeologia Subacquea) koji ima za cilj razviti integrirani nadregionalni model za praćenje i poboljšanje podvodne baštine u muzejima i in situ.



Za sudionike konferencije organiziran je u subotu 27. listopada 2018. posjet Ninu te obilazak Muzeja ninskih starina. Uz stručno vodstvo gđe. Anite Jelić i gđe. Marine Šimičić predstavljen je projekt rekonzervacije staro hrvatskih brodova Condura Croatica. Riječ je o tipu broda koji je pronađen u ninskoj laguni 1966. godine i koji predstavlja originalnu tradiciju hrvatske brodogradnje.  Pronađena Condura Croatica, koja je plovila krajem 11. i početkom 12. stoljeća, danas se nalazi u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu. Ostatak manjeg broda (Nin 1) izložen je u obliku zatečenom na morskom dnu, ostaci većeg (Nin 2) uklopljeni su u cjelovito rekonstruiran brod, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta.

Međunarodna konferencija sufinancirana je sredstvima Srednjoeuropske inicijative (CEI), kulturne i znanstvene međunarodne organizacije kojom Hrvatska predsjeda od siječnja ove godine, sredstvima osiguranim od strane UNESCO-ovog Regionalnog Ureda u Sarajevu te Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Informacijskog Centra Europe Direct Zadar.






 


Najave