Sućut ministrice u povodu odlaska arhitektice i konzervatorice Katje Marasović

26. veljače 2026. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska Katje Marasović, ugledne arhitektice i konzervatorice koja je cijeli svoj život posvetila vrijednoj kulturnoj baštini Dalmacije, a posebno svojega rodnoga Splita.

„Od samih početaka uspješne karijere, usmjerila se na znanstveno-istraživački i stručni rad u kojem je ostvarila bogati opus istraživanja, zaštite i obnove povijesnih građevina. Znanstveni interes Katje Marasović bio je usmjeren na istraživanje renesansnih utvrda i utvrđenih naselja Kaštela i Dalmacije te na graditeljsko naslijeđe Splita. Njezina istraživanja pojedinih dijelova Dioklecijanove palače i Salone, zauvijek će ostati važan znanstveni doprinos u nacionalnoj povijesti umjetnosti. No nije se zaustavljala samo na proučavanju svog voljenog rodnog grada i njegove, antičkim spomenicima bogate okolice, njezino područje djelovanja obuhvatilo je gotovo cijelu Dalmaciju.

Ogromni radni elan, entuzijazam i strast prema bogatom nasljedstvu dalmatinskog graditeljstva, rezultirali su impresivnom zbirkom publikacija Katje Marasović od njezinih vlastitih i uredničkih knjiga, preko niza znanstvenih i stručnih članaka, poglavlja u knjigama, recenzija, pripremama izložbi. Posebno je vrijedna njezina posljednja knjiga o kaštelanskim kaštelima, sinteza dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada i jedinstveni znanstveni prikaz svih dvadeset kaštelanskih utvrda.

Kao omiljena i uvažena profesorica, posljednjih dvadesetak godina predavala je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, gdje je bila voditeljica Katedre za graditeljsko naslijeđe, a radila je i kao predavačica i na Doktorskom znanstvenom studiju arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U području obnove i zaštite nacionalne kulturne baštine, Katja Marasović ostvarila je posebno veliki doprinos kao autorica više od pedeset konzervatorskih elaborata za obnovu povijesnih građevina i konzervatorskih podloga za urbanističke planove, kao i četrdesetak arhitektonskih projekata obnove povijesnih građevina od kojih je realizirano sedamnaest, među kojima se ističe projekt obnove kaštela Vitturi u Kaštel Lukšiću iz 16. stoljeća te Baletne škole (vila Cambi) u Kaštel Kambelovcu iz prve polovice 20. stoljeća.

Katja Marasović bila je voditeljica desetaka terenskih istraživanja povijesnih građevina i sklopova, izradila niz njihovih arhitektonskih snimaka. Sudjelovala je na stručnoj razradi izdvojenog stalnog postava Muzeja Grada Splita u Mletačkoj kuli, autorica je i arhitektonske koncepcije stalnog muzeološkog postava Muzeja grada Kaštela, izvedbenog projekta makete izvornog izgleda Mletačkog kaštela u Splitu te izvedbenog projekta izvornog izgleda Dioklecijanove palače u Splitu prema kojem su izrađene makete Palače trajno izložene u Dioklecijanovim podrumima i na splitskoj Rivi.

Svojim vrijednim istraživačkim, konzervatorskim i arhitektonskim opusom, Katja Marasović ostat će zauvijek upisana u povijest hrvatske kulture, a posebno u sjećanju svojih brojnih suradnika, kolega konzervatora, studenata i prijatelja“. 
 

Pisane vijesti