Sućut ministrice Nine Obuljen Koržinek povodom odlaska koreografa i plesnog umjetnika, Milka Šparembleka

25. veljače 2025. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska jednog od najvećih hrvatskih i svjetskih koreografa i plesnih umjetnika Milka Šparembleka.

Ime koreografa, plesača, dramaturga i redatelja Milka Šparembleka upisano je u sam vrh popisa svjetskih baletnih i plesnih umjetnika čije su kreacije značajno utjecale na promišljanje plesa danas. Sa svojih devedeset šest godina života i sedam desetljeća dugim stvaralačkim putem, Šparemblek je donedavno bio jedan od najstarijih aktivnih koreografa na svijetu. Pripada generaciji čiji su istaknuti predstavnici, između ostalih bili Jerome Robbins i Maurice Béjart te jedan od prvih umjetnika na ovim prostorima koji je spojio balet i moderni ples.

U interpretaciji njegova bogatog opusa, struka se slaže da je njegov osebujan stilski izričaj postao toliko jedinstven da ga se danas teško može definirati ikakvim plesno-teorijskim ili plesno-povijesnim oznakama. Čini se kao da je Milko Šparemblek i sam postao plesni pojam. Njegov je ples jednostavno "šparemblekovski", dok bi njegove inovacije u vrtlogu plesno-kazališnih traženja mogli nazvati "šparemblekovskim plesnim teatrom". Posebno je impresivan njegov stvaralački opus s više od stotinu i pedeset baletnih, opernih i dramskih predstava koje je postavio u četrdeset i pet različitih kazališta diljem svijeta, a širokoj je publici poznat i po brojnim televizijskim filmovima.

Milko Šparemblek od 1947. godine bio je član baleta, a kasnije solist Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, no tijekom svoje dugogodišnje karijere surađivao je s vrhunskim baletnim umjetnicima onoga vremena, među kojima su Pia i Pino Mlakar, Margareta Froman, Milorad Jovanović, Nenad Lhotka i Maurice Béjart.

Plesač s uspješnom inozemnom plesnom karijerom s vremenom se razvio u vrhunskog umjetničkog stvaratelja - koreografa, redatelja, dramaturga i scenografa baletnih te opernih predstava, filmskih i televizijskih produkcija. Profesionalni ga je put vodio na razne strane svijeta. Međunarodni ugled stekao je ostvarenjima u baletnim i opernim kazalištima u Parizu, Londonu, Briselu, Amsterdamu, Veroni, Lyonu, Lisabonu, Madridu, Veneciji, Ateni, Rio de Janeiru, New Yorku, Montrealu, Strasbourgu, Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Prvu dramaturšku ideju Šparemblek je realizirao u baletu “Rašomon” koja je u Monte Carlu reprizirana dvjestotinjak puta, dok je prvu samostalnu polusatnu koreografiju Kvartet (Quatuor) osmislio 1955. godine za trupu Balet pariških zvijezda. Između ostalog, djelovao je kao baletni majstor Baleta 20. stoljeća (Ballet du XXme Siècle) Maurice Béjarta u Briselu, ravnatelj baleta Metropolitan Opere u New Yorku (1971.), ravnatelj Gulbenkian Balleta u Lisabonu (1970.-1975.), ravnatelj Baleta u Lyonu (1977.-1980.) i ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (1992.-1994.).

Tijekom umjetničkog djelovanja Milko Šparemblek zasluženo je osvojio brojne domaće i inozemne nagrade, uključujući pet nagrada na Baletnom bienalu u Ljubljani, televizijsku nagradu Prix Italia, nagrade kanadske i portugalske kazališne kritike, godišnju Nagradu Vladimir Nazor za 1989. godinu, Nagradu Hrvatskoga glumišta za svekoliko djelovanje, Nagradu Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika za cjelokupni doprinos baletnoj umjetnosti (2018.), Prešernovu nagradu za životno djelo u Sloveniji (2020.) i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za 2002. godinu.

Miran čovjek nemirnog duha, Milko Šparemblek će zauvijek ostati upisan velikim zlatnim slovima u antologiji svjetske baletne scene, a svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i zadužio mnoge naraštaje plesnih umjetnika.


 

Pisane vijesti