- Objavljeno: 14.11.2022.
Snažna podrška Ministarstva kulture i medija donošenju Europskog akta o slobodi medija
Foto: HINA
14. studenog 2022. – U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u Kući Europe održana je rasprava o izazovima i rješenjima koje donosi Europski akt o slobodi medija.
Izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila istaknula je važnost novinarstva kao javnog dobra te jednog od temeljnih stupova demokratskog društva.
Naglasivši snažnu potporu donošenju Europskog akta o slobodi medija, podsjetila je na mjere koje Ministarstvo kulture i medija poduzima radi jačanja neovisnih i slobodnih medija te medijskog pluralizma. Tako je, primjerice, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo osiguralo 5 milijuna kuna za uspostavu digitalnog sustava javne objave podataka o vlasništvu i izvorima financiranja, čime će se dodatno ojačati transparentnost i povjerenje u medije, kao i 45 milijuna kuna za program Uspostave sustava provjere činjenica, koji će osnaživanjem postojećih te razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija, kao i mreže suradnje među njima, doprinijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije kroz suzbijanje dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. To će ujedno biti potpora profesionalnom novinarstvu te osnaživanju medijske pismenosti.
„Ministarstvo kulture i medija, u suradnji s dionicima iz novinarske struke, akademske zajednice te strukovnim medijskim udrugama, u procesu je izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, kroz koji se artikuliraju i prijedlozi koji će biti primjenjivi i u novome Zakonu o medijima, na kojemu također radimo“, rekla je ravnateljica Vaniček-Fila ističući kako Europski akt o slobodi medija donosi niz tema od kojih smo neke, kao što su obveze objava vlasničkih struktura i izvora financiranja, kao i novi model financiranja lokalnih medija, utemeljen na javno objavljenim kriterijima te raspisivanju javnih natječaja, već uveli u novi Zakon o elektroničkim medijima koji je na snazi od listopada 2021. godine.
Govoreći o problemu zlouporabe strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, SLAPP-tužbi, koji je prepoznat u cijeloj Europskoj uniji, te je stoga objavljen i prijedlog Direktive i preporuke državama članicama, istaknula je kako se Republika Hrvatska, osnivanjem Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija i održavanjem okruglih stolova i zajedničkih edukativnih radionica za suce i novinare u Zagrebu, a zatim i u Splitu, Osijeku i Varaždinu već prošle godine, među prvim državama članicama EU sustavno počela baviti problematikom SLAPP-tužbi. Dodala je i činjenicu da, kako se navodi u kontekstu prijedloga Direktive EU, trenutno nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv takvih postupaka, a ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-a na razini Europske unije.
„Budući da smo u procesu izrade novoga Zakona o medijima, namjera nam je u njega implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-tužbi, što je iznimno važno kako bi se osigurala zaštita novinara od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka“, zaključila je Vaniček-Fila.
Prijedlog Europskog akta o slobodi medija dobrodošao je i itekako potreban, no tek smo na početku dugog puta do njegove primjene u državama članicama – bila je jedna od glavnih poruka na raspravi posvećenoj prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u. Sudionici rasprave o prijedlogu Europskog akta o slobodi medija istaknuli su transparentnost vlasništva medija, transparentnost državnog oglašavanja i koncentraciju medija kao ključna područja koja je potrebno bolje definirati. Smatraju i da budući europski odbor za medijske usluge treba imati veću neovisnost i ovlasti od predloženih.
Uvodno su se u raspravi sudionicima obratile voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Staničić, videovezom direktorica Europske federacije novinara Renate Schroeder te zastupnica u Europskom parlamentu Ramona Strugariu. O prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u, uz ravnateljicu Vaniček-Fila, raspravljali su predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Europskog sveučilišnog instituta u Firenci (online) i Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.
Naglasivši snažnu potporu donošenju Europskog akta o slobodi medija, podsjetila je na mjere koje Ministarstvo kulture i medija poduzima radi jačanja neovisnih i slobodnih medija te medijskog pluralizma. Tako je, primjerice, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo osiguralo 5 milijuna kuna za uspostavu digitalnog sustava javne objave podataka o vlasništvu i izvorima financiranja, čime će se dodatno ojačati transparentnost i povjerenje u medije, kao i 45 milijuna kuna za program Uspostave sustava provjere činjenica, koji će osnaživanjem postojećih te razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija, kao i mreže suradnje među njima, doprinijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije kroz suzbijanje dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. To će ujedno biti potpora profesionalnom novinarstvu te osnaživanju medijske pismenosti.
„Ministarstvo kulture i medija, u suradnji s dionicima iz novinarske struke, akademske zajednice te strukovnim medijskim udrugama, u procesu je izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, kroz koji se artikuliraju i prijedlozi koji će biti primjenjivi i u novome Zakonu o medijima, na kojemu također radimo“, rekla je ravnateljica Vaniček-Fila ističući kako Europski akt o slobodi medija donosi niz tema od kojih smo neke, kao što su obveze objava vlasničkih struktura i izvora financiranja, kao i novi model financiranja lokalnih medija, utemeljen na javno objavljenim kriterijima te raspisivanju javnih natječaja, već uveli u novi Zakon o elektroničkim medijima koji je na snazi od listopada 2021. godine.
Govoreći o problemu zlouporabe strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, SLAPP-tužbi, koji je prepoznat u cijeloj Europskoj uniji, te je stoga objavljen i prijedlog Direktive i preporuke državama članicama, istaknula je kako se Republika Hrvatska, osnivanjem Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija i održavanjem okruglih stolova i zajedničkih edukativnih radionica za suce i novinare u Zagrebu, a zatim i u Splitu, Osijeku i Varaždinu već prošle godine, među prvim državama članicama EU sustavno počela baviti problematikom SLAPP-tužbi. Dodala je i činjenicu da, kako se navodi u kontekstu prijedloga Direktive EU, trenutno nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv takvih postupaka, a ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-a na razini Europske unije.
„Budući da smo u procesu izrade novoga Zakona o medijima, namjera nam je u njega implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-tužbi, što je iznimno važno kako bi se osigurala zaštita novinara od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka“, zaključila je Vaniček-Fila.
Prijedlog Europskog akta o slobodi medija dobrodošao je i itekako potreban, no tek smo na početku dugog puta do njegove primjene u državama članicama – bila je jedna od glavnih poruka na raspravi posvećenoj prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u. Sudionici rasprave o prijedlogu Europskog akta o slobodi medija istaknuli su transparentnost vlasništva medija, transparentnost državnog oglašavanja i koncentraciju medija kao ključna područja koja je potrebno bolje definirati. Smatraju i da budući europski odbor za medijske usluge treba imati veću neovisnost i ovlasti od predloženih.
Uvodno su se u raspravi sudionicima obratile voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Staničić, videovezom direktorica Europske federacije novinara Renate Schroeder te zastupnica u Europskom parlamentu Ramona Strugariu. O prijedlozima novih pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u, uz ravnateljicu Vaniček-Fila, raspravljali su predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Europskog sveučilišnog instituta u Firenci (online) i Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.