Raznolikost i bogatstvo svjetske folklorne baštine na 58. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu

19. srpnja 2024. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek prisustvovala je svečanoj priredbi 58. Međunarodne smotre folklora pod nazivom „Šokadijo, sve ti je na glasu - folklorne tradicije Šokaca u Panoniji“ autora Josipa Forjana koja je na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu predstavila baštinu Hrvata Šokaca Slavonije, Baranje, južnog Podunavlja, Srijema i Bačke.

Tradicionalno, već gotovo šest desetljeća, Međunarodna smotra folklora predstavlja i afirmira tradicijsku kulturu brojnih domaćih i stranih sudionika, njeguje specifične vrijednosti nacionalne kulture, kao i zavičajno plesno, glazbeno, jezično i običajno izražavanje te vrijednosti svjetske kulturne baštine. Upravo je ulaganje u kulturno-umjetnički amaterizam i živu baštinu omogućilo Hrvatskoj da bude prepoznata po svojoj iznimno bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini i rezultiralo velikim brojem upisanih nematerijalnih kulturnih dobara u nacionalni Registar te na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Program 58. Međunarodne smotre folklora Zagreb predstavlja rezultate projekta Mreža UNESCO-ovih kulturnih prostora kroz isticanje nacionalne teme „UNESCO-ovi kulturni prostori - Šokadijo lipa i bogata“ kojom će se prikazati osnovne odrednice šokačkog identiteta. U pet festivalskih dana na zagrebačkim se trgovima, pozornicama i ulicama, uz šokačke tradicije, predstavljaju i različitosti hrvatske etnografske baštine, a predstavnici nacionalnih manjina, Hrvati iz susjednih zemalja i iseljeništva te desetak gostujućih ansambala iz cijelog svijeta, od Brazila i Perua preko Kanade, Latvije i Gruzije, do Sjeverne Makedonije i Indonezije, predstavljaju baštinu svojih naroda i kultura.

Podsjećamo, ono što Smotru čini najznačajnijim događanjem u području folklora i tradicijske kulture u Hrvatskoj jest suradnja etnologa i drugih suradnika iz različitih stručnih i znanstvenih institucija s nositeljima žive baštine.

Njegujući vlastitu kulturnu baštinu, koja se prenosi s generacije na generaciju i stalno iznova nastaje kao odgovor na okruženje, gradimo osjećaj identiteta i kontinuiteta te promičemo poštovanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Često su upravo kulturno-umjetnička društva glavni ili jedini pokretači i nositelji kulturnog života manjih sredina, a podupiranjem njihovih programa zajednici se omogućuje aktivno sudjelovanje u kulturnom životu, što kao posljedicu ima i stvaranje nove publike, ne samo za tradicionalne kulturne sadržaje već za kulturu uopće.
 
Više o programu 58. Međunarodne smotre folklora na poveznici
 

Pisane vijesti