Predstavljen program razvoja audiovizualnog stvaralaštva

Nacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije, svojevrsni poziv u pomoć za hrvatsku audiovizualnu djelatnost za razdoblje od 2010. do 2014., predstavljen je u prepunoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore.

U programu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) navode se smjernice za sljedeće razdoblje kako bi se osigurao kontinuitet audiovizualne proizvodnje, povećala gledanost filmova, osamostalila Hrvatska kinoteka, pokrenuo izvoz filmskih usluga i digitalizirao kinoprikazivački sektor.  

Nacionalni program naš je scenarij, rekao je Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, izdvojivši iz njega tzv. ružičaste stranice koje donose željenu normu za iduće četiri godine, među ostalim, 15 igranih dugometražnih filmova, četiri dugometražna dokumentarna filma i jedan dugometražni animirani film.

Želja je da filmove u hrvatskim kinima pogleda barem pet milijuna ljudi, da je udio nacionalnog filma u tome barem 15 posto (danas je jedan posto), a europskoga najmanje 20 posto.

Za ostvarenje osnovnih javnih potreba u filmskoj i televizijskoj proizvodnji HAVC treba 12 milijuna eura, rekao je Hribar, napomenuvši kako sada po zakonu ima gotovo deset milijuna, od čega ne prikupi niti 60 posto. HRT bi trebao izdvojiti 20 milijuna eura za kulturno vrijedne audiovizualne sadržaje, investicije u dramski i dokumentarni program te program za djecu i mlade, dodao je.
 
Nacionalni program nije stvar samo ljudi koji žive od toga, to je i interes kulturne politike Hrvatske, prilika za naše kreativne snage da pokažu što mogu i da se mogu nositi s konkurencijom, ali i da se nacionalna kultura predstavi u cijelome svijetu, rekao je ministar kulture mr. Jasen Mesić, čiji je prethodnik Božo Biškupić u listopadu prošle godine prihvatio taj program.

foto: HINA

Producentica Tatjana Aćimović govorila je o prednostima izvoza filmskih usluga i snimanja inozemnih produkcija u Hrvatskoj, što je, podsjetila je, od 1960. do 1990. u Hrvatskoj donosilo prihod od 70 milijuna dolara godišnje. Po njezinim riječima, za to bi se trebale uvesti porezne olakšice i sustav TRIP, a što bi Hrvatskoj moglo donijeti velike koristi, od zapošljavanja, najma tehničkih usluga do razvoja turizma i graditeljstva, kupovine robe i konkretne zarade.

Ankica Jurić Tilić, predsjednica Hrvatske udruge producenata drži da je domaća filmska djelatnost neopohodna za očuvanje hrvatskog identiteta uoči ulaska u EU. Talent, profesionalnost, volju i upornost imamo, a za ostvarenje ciljeva potrebna je snažna politička i društvena volja, ustvrdila je.

Vinko Brešan je, u ime Koordinacije za elektroničke medije, rekao kako se o ostvarenju tog programa ne može govoriti bez povratka kulturno vrijedne televizijske proizvodnje. Niti jedna hrvatska televizija u ovom trenutku ne poštuje Zakon o audiovizualnim djelatnostima, no vjerujem da će ljudi koji su im na čelu prepoznati svoju mogućnost da stvaraju vrijedna djela.


 
Nada Gaćešić-Livaković, predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika, pozvala je sve obveznike da plaćaju HAVC-u kako bi se ponovno pokrenula proizvodnja. Zakon nije profunkcionirao u svom dijelu o financijama zbog čega bi na njemu trebalo napraviti izmjene, naglasila je.

Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, smatra važnim ostvariti kontinuitet proizvodnje, povećati broj snimljenih filmova što bi, kako predviđa, dovelo do povećanja kvalitete. Filmovi bi bili vidljiviji na domaćem i inozemnom tržištu, u njih bi se više ulagalo, a posljedično bi se mao obraditi i puno veći raspon filmskih tema iz prošlosti i sadašnjosti Hrvatske.

Promocija je završila projekcijom isječaka iz međunarodno nagrađivanih hrvatskih filmova kao podsjetnikom zbog čega treba poduprijeti audivizualnu djelatnst, a provođenje Nacionalnog programa podržale su i hrvatske glumice Marija Škaričić, Zrinka Cvitešić i Nina Violić. (Hina)

Najave