- Objavljeno: 05.12.2012.
Predstavljen 4. svezak Hrvatske književne enciklopedije
Četvrti svezak "Hrvatske književne enciklopedije" predstavljen je danas u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu. O enciklopediji su govorili ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademik Tonko Maroević, akademkinja Dunja Fališevac i akademik Zoran Kravar te glavni urednik
Velimir Visković, a predstavljanju je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.FOTO: Nives Gajdobranski
Napomenuvši kako valorizacija književnosti, za razliku od drugih područja koja se enciklopedijski obrađuju, ide s evaluacijom, ministrica Zlatar Violić istaknula je kako je u enciklopedijima natuknica referentna točka. "Kroz Hrvatsku književnu enciklopediju prelama se kulturna i politička povijest", rekla je ministrica Zlatar Violić.
Po riječima akademika Maroevića "Hrvatska književna enciklopedija" je kroatocentrična, eurofilska i kozmopolitska te nije poput, primjerice talijanske, koja je isključivo talijanocentrična. U našoj enciklopediji su prevoditelji i tumači književnosti dobili svoje, mjesto, rekao je Maroević.
Dunja Fališevac napomenula je kako je Hrvat Pavao Skalić prvi uporabio riječ enciklopedija u današnjem značenju. Istaknula je kako je u enciklopediju ušlo tri tisuće hrvatskih pisaca te oko 800 književnih djela. Enciklopedija je kompendij hrvatske književne kulture, dodala je.
Kravar je ustvrdio kako je Hrvatska književna enciklopedija ideološki nepristrana te dodao kako to svjedoči da živimo u postideološko doba.
Glavni urednik Velimir Visković napomenuo je da je Tomislav Ladan odobrio projekt izradbe Hrvatske književne enciklopedije, koja u četiri sveska ima 278 tisuća redaka.
Hrvatska književna enciklopedija je nacionalna enciklopedija koja na sveobuhvatan način reprezentira činjenice vezane za hrvatsku književnost i znanost o književnosti. Obuhvaća biografije pisaca iz svih razdoblja hrvatske književnosti te interpretacije najvažnijih djela hrvatske književnosti. Obrađuje sve važnije hrvatske časopise i novine te strane časopise u kojima su surađivali naši pisci. U preglednim člancima obrađeni su književni rodovi i važnije vrste, stilska razdoblja i stilski pravci u hrvatskoj književnosti te naše književne veze s drugim nacionalnim književnostima. Donosi i članke o važnim ustanovama i književnim udrugama. Sadržava i biografije stranih pisaca koji su utjecali na hrvatsku književnost, stranih kroatista te važnijih prevoditelja. (Hina)