Potpisivanjem ugovora za projekt energetske obnove, nakon 30 godina omogućit će se novi stalni postav Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu

26. rujna 2024. - Potpisivanjem ugovora s izvođačem građevinskih i strojarskih radova energetske obnove, nakon trideset godina počet će cjelovita obnova kojom će se omogućiti uvjeti rada i realizacija stalnog postava Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, jednog od najljepših primjera moderne arhitekture i zaštićenog kulturnog dobra koji je zbog nedostatka rashladnih uređaja u ljetnom razdoblju bio neupotrebljiv, a zbog problem prokišnjavanje ravnih krovova i jakog prodora svjetlosti kroz staklene površine u izložbeni prostor, nije imao osnovne muzeološke uvjete ni za izložbenu djelatnost, ni za stalni postav.

U godini u kojoj MHAS obilježava 130 godina postojanja, s 3.594.426,97 eura Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva kulture i medija osiguralo je financiranje cjelovite i energetske obnove sredstvima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“). Završetkom provođenja javne nabave danas je potpisan ugovor s odabranim izvođačem građevinskih i strojarskih radova u iznosu od 2.979.847,81 eura za početak radova.
 
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek s državnim tajnikom Krešimirom Partlom i suradnicima iz Konzervatorskog odjela u Splitu prisustvovala je potpisivanju ugovora i obišla jednu od naših najstarijih muzejskih ustanova čije zbirke predstavljaju ključnu građu prezentacije hrvatskog nacionalnog identiteta. Izrazivši zadovoljstvo što će se putem energetske obnove trajno riješiti pitanje osuvremenjivanja i prilagodbe prostora za suvremene muzeološke prezentacije i omogućiti rad stručnjacima koji su do sada radili u neprimjerenim uvjetima,  ministrica Obuljen Koržinek tom je prilikom podsjetila kako prije donošenja smjernica za obnovi kulturnih dobara, nije bilo moguće sufinaciranje energetske obnove kulturnih dobara. Ministrica je istaknula kako je u njezinom prošlom mandatu to omogućeno putem inicijative u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te je pokrenuto 36 projekata energetske obnove zgrada sa statusom kulturnih dobara, za koje je osigurano otprilike 43 milijuna eura. Podsjetila je da se na području grada Splita provodi i energetska obnova zgrada Muzeja Ivana Meštrovića te istaknula kako je više od 15 nacionalnih muzeja okrenulo realizaciju novih stalnih postava, što će značajno osuvremeniti i unaprijediti kvalitetu muzeološke prezentacije hrvatske kulturne baštine.

Podsjećamo, zgrada Muzeja arhitekta Mladena Kauzlarića izgrađena 1976. godine, sjajan je projekt moderne hrvatske arhitekture, koja nije imala primjeren sustav klimatizacije te tako ni osnovne muzeološke mikroklimatske i sigurnosne uvjete. Stoga će osigurana financijska sredstva, omogućiti dovršetak zgrade ugradnjom učinkovitog sustava klimatizacije i fotonaponske elektrane na krovu te promjene pročelja muzejske poslovne zgrade, izolacije čitavog pokrova i niz neophodnih izmjena zastarjelih instalacija. Navedenim radovima, čiji je završetak predviđen u 2025. godini, konačno će se stvoriti uvjeti za novi stalni postav Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i prezentaciju najvrjednije nacionalne baštine kao što su kameni spomenici od Višeslavove krstionice, natpisa hrvatskih knezova Branimira, Muncimira i Držislava do sarkofaga kraljice Jelene iz Solina.

Svojim ogromnim fondom starohrvatske arheološke baštine od otprilike 20 000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25%, bogatom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika jedna je od najvećih zbirki takve vrste u Europi. Povijesno najvrjedniju kolekciju predstavljaju spomenici od 9. do 12. stoljeća na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika, pa taj dio arheološke zbirke Muzeja HAS, kao najstariji hrvatski „arhiv" (arhiv u kamenu) ima iznimnu povijesnu dokumentarnu vrijednost.

Ministarstvo kulture i medija potiče provedbu mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini s obzirom na to da od ukupnog nacionalnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj velik dio predstavljaju zgrade izgrađene do sredine 20. st. od kojih mnoge pripadaju graditeljskoj baštini, odnosno imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Popis svih zgrada kojima su dodijeljena sredstva za projekt „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ dostupan je na poveznici.


 

Pisane vijesti