Potpisani ugovori projekta digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača

Projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača financiran sredstvima Ministarstva kulture i gradova obuhvaća digitalizaciju 28 kina u 18 županija i 27 gradova te se njima nastoji unaprijediti, kako tehnološki tako i repertoarno, hrvatske nezavisne kinoprikazivače po čemu Hrvatska prednjači u Europi,

zaključeno je na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara u Zagrebu, a povodom javnog potpisivanja ugovora s kinoprikazivačima.  
 


Rezultat je to HAVC-ova Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010.-2014. i Strateškog plana Ministarstva kulture 2012.-2014. kojim se, kako je naglasila i ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić želi podići društvena važnost kina kao javnog prostora koji mora biti pristupačno svim građanima.

„Svi mi volimo gledati dobre filmove, ali ima nas i dosta koji ne volimo ići pokretnim stepenicama multipleksa, ima nas još više u Hrvatskoj koji u svojim mjestima nemamo prostor u kojemu možemo pogledati neki film, a još više, nažalost, ima onih koji nemaju novaca da svaki vikend nekoliko stotina kuna daju za kino-ulaznice i sve ono što ide uz to, kada se obitelj vodi na druženje u kino“, rekla je na konferenciji ministrica Zlatar Violić.

Ministrica je također izrazila zadovoljstvo što je uspješno ostvareno nekoliko strateških ciljeva: sudjelovanje lokalne uprave i Ministarstva kulture kao nadležne ustanove u financiranju projekta, prostorna raspršenost gradova koji su sudjelovali u projektu kao i činjenica da se taj način pomoglo i manjim sredinama u održavanju kino-kulture, korištenje mehanizama javne nabava i natječaja čime su se za trećinu srezali troškovi projekta te su tako sačuvana sredstva za još sedam gradova na sljedećem natječaju, i stvaranje mreže nezavisnih kinoprikazivača proizašlo upravo iz projekta.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, najavio je da će se na jesen održati sastanak mreže nezavisnih kinoprikazivača te je zahvalio Ministarstvu  na spremnosti da radi nešto izvan kutije, da radi nešto novo, da ulazi u jednu određenu avanturu. „Od Ministarstva nismo dobili samo sredstva, nego i primjer da treba kročiti u nešto novo.“ – rekao je. Hribar je isto tako naglasio da okvir postavljen ovim projektom služi kao šine prema financiranju od strane Europske unije što je veoma bitno u nastavku i održavanju projekta.

Detaljnije je o samom projektu govorila voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon istaknuvši da opremanje dvorana koje je koštalo od 400 do 450 tisuća kuna uključuje mogućnost nadogradnje na buduće tehnologije te da transformira prostore obuhvaćene projektom u višenamjenske, multimedijalne prostore.

Činjenicu da Hrvatska prednjači u Europi po ovom pitanju, Hajon je potkrijepila konkretnim podacima: „Važno je reći da dok mnoge druge europske zemlje i dalje nemaju razvijenu strategiju i potporu za digitalizaciju nezavisnih kinoprikazivača, Hrvatska će realizacijom ovog projekta od rujna biti 90 posto digitalizirana. Prisjetimo se da su u Europi još samo Luksemburg i Norveška 100 posto digitalizirane. Dakle, realizacijom ovog projekta Hrvatska postaje jedan jako dobar primjer u europskoj praksi.“

Karta Hrvatske - digitalizacija nezavisnih kinoprikazivača

Fotografije s održanog potpisivanja ugovora (autor fotografija: Alan Vajdić)



Najave