- Objavljeno: 10.02.2023.
Otvorena izložba o primjeni digitalnih tehnologija u umjetnosti u Hrvatskoj od 1968. do 1984.
Foto: Jadran Boban, Tehnički muzej Nikola Tesla
10. veljače 2023. – U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu otvorena je izložba „Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.“, koja je uz istoimenu monografiju te mrežnu stranicu rezultat projekta prvog sustavnog istraživanja rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj.
Otvarajući izložbu, izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić istaknula je kako je sabiranje i interpretacija ostvarenja u čijem je nastanku upotrijebljena digitalna tehnologija odlična prilika za promišljanje ne samo o razvoju tehnologije nego i umjetničkih praksi od kraja šezdesetih do prve polovice osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Čestitavši autoru i organizatorima izložbe, ravnateljica Deranja Crnokić je, govoreći o pionirima digitalne umjetnosti u Hrvatskoj, posebno podsjetila upravo na Božu Težaka, jednog od inicijatora osnivanja Tehničkog muzeja Nikola Tesla, koji je bio aktivan sudionik Novih tendencija. „Stoga se ovom odabranom temom Muzej iznova potvrđuje kao institucija koja njeguje interdisciplinarnost kao određujuću značajku svojeg programskog usmjerenja, što zaslužuje osobitu pohvalu“, zaključila je Deranja Crnokić.
Okupljenima se obratila i ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla i voditeljica projekta Markita Franulić te autor projekta i kustos izložbe Darko Fritz.
Vremenski okvir rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj u ovom je projektu omeđen revolucionarnom 1968. godinom, u kojoj ne samo da je održana prva izložba digitalne umjetnosti već predstavlja i prekretnicu u stvaranju novog diskursa u politici, društvu i umjetnosti diljem svijeta, te orvelovskom 1984. godinom.
Izložba predstavlja predmete iz zbirke računalne tehnike Tehničkog muzeja Nikola Tesla, među ostalim i one na kojima su radili pioniri digitalne umjetnosti u Hrvatskoj, koji redom nisu bili obrazovani umjetnici, nego znanstvenici ili inženjeri koji su, poneseni kreativnim impulsima, počeli stvarati umjetnička djela, poput fizičara Vladimira Bonačića, Vlatka Čerića i Vilka Žiljka, arhitekata Tomislava Mikulića, Andrije Mutnjakovića i Velimira Neidhardta, elektrotehničara Miljenka Horvata, inženjera i računalnog pionira Branimira Makanca, koji je zajedno s Grupom kibernetičara konstruirao 1961. godine prvi robot u Hrvatskoj, i drugih.