Otvoren Muzej betinske drvene brodogradnje

U Betini je 14. kolovoza 2015. godine otvoren Muzej betinske drvene brodogradnje, projekt Općine Tisno posvećen Umijeću gradnje betinske gajete kao zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske i brodograditeljskoj vještini betinskih kalafata. 

Muzej betinske drvene brodogradnje otvorio je načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, a projekt u vrijednosti od gotovo 6 milijuna kuna proveden je uz financijsku podršku Ministarstva turizma, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva kulture, koje je za dovršetak muzeja izdvojilo šesto tisuća kuna.



     "Namjera nam je bila očuvati tradiciju, ali je i implementirati u turističku ponudu Betine i cijelog otoka Murtera." - rekao je na otvaranju načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, zahvalivši svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, Ministarstvu kulture, Ministarstvu turizma, te Đenku Šandriću, predsjedniku udruge udruge "Betinska gajeta 1740".
     "Muzej je bio njegova ideja i u ove dvije godine realizacije Đenko je svoju kuću zamijenio muzejem" - istaknuo je Ivan Klarin.



     Muzej je smješten u dvjema starim kamenim kućama koje su pripadale betinskom kalafatu Krešimiru Urodi i ima 250 četvornih metara, a autor projekta zgrade muzeja je Tomislav Krajina. Postav muzeja osmislili su dr. sc. Jadran Kale i Marija Krnčević Rak, kustosi šibenskog muzeja, a dizajnirao ga je Marko Barišić.
     Postav je podijeljen na dva dijela od kojih je prvi dio posvećen ulozi broda u svakodnevnom životu Betinjana, njihovim plovidbama do maslinika i vinograda od Modrava do Tarca, preko ribarenja do korištenja gajeta za druge namjene. Drugi je dio postava posvećen tehničkim detaljima drva te posjetitelji muzeja mogu steći detaljan uvid u vještinu tradicijske brodogradnje. Prikaz i prezentacija građe te više od 350 eksponata muzeja suvremena je i multimedijalna, a posebno vrijedne su multimedijalne 3D video-igre pomoću kojih djeca mogu učiti o drvenoj brodogradnji ili se okušati u virtualnoj gradnji brodova. Privremena ravnateljica ustanove etnologinja Kate Šikić-Čubrić kao posebnu vrijednost ističe i dokumentarni film u kojem sami kalafati obrazlažu pojedinosti svoga umijeća. Izloženo je i pet maketa drvenih brodca koje je izradio Luciano Keber, a najveća je bracera duga 1,3 metra. 

     Ministarstvo kulture je Umijeće gradnje betinske gajete zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro i upisalo ga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, rješenjem od 12. lipnja 2015. godine. Umijeće izgradnje betinske gajete, ostalo je gotovo nepromijenjeno od sredine 18. stoljeća do danas. Betinska je gajeta izvorno bila težački brod s primarnom funkcijom ransporta raznih vrsta tereta, a koristila se i i kao ribarski brod. Gajeta je bila i obiteljski brod, te su svi članovi obitelji njome morali znati upravljati. Umijeće gradnje betinske gajete utjecalo je i na urbanistički razvoj i izgled otoka Murtera, jer su se za gajete gradila pristaništa, magazini / skladišta kao i brodogradilišta, pa je tako do danas u vizuri otoka sačuvano bezbroj malih kamenih mulića. Betinska se brodogradnja razlikuje od drugih brodogradnji tipološki istih ili sličnih brodova, te posjeduje svoj prepoznatljiv „rukopis“ ili „pečat“. Paralelno s razvojem brodogradnje, u Betini se razvilo specifično brodograđevno nazivlje koje ima svoje posebnosti i razlikuje razlikuje se od terminologije koja se koristi u brodogradnji u ostalim dijelovima obalnog područja istočnog Jadrana. Uz Umijeće gradnje betinske gajete razvili su se i folklorni običaji i plesovi koji se i danas njeguju u Betini.
     Otvaranje Muzeja betinske drvene brodogradnje omogućit će očuvanje nematerijalnog kulturnog dobra, te je svojevrsna garancija da će se na Murteru nastaviti graditi drveni brodovi.








www.mbdb.hr









Najave