Od jeseni na zagrebačkom Sveučilištu Studij plesa i baleta

Javnim potpisivanjem Sporazuma o financiranju izvođenja preddiplomskih sveučilišnih studija Suvremeni ples i Baletna pedagogija u akademskoj godini 2013./2014. danas je u Zagrebu inauguriran novi Odsjek plesa osnovan u sklopu Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
 

       Riječ je o projektu na čijoj su pripremi tijekom pet godina zajedno radili Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Sveučilište u Zagrebu sa svojom sastavnicom Akademijom dramske umjetnosti (ADU), a sporazum su na posebnoj svečanosti u foajeu Državnog arhiva u Zagrebu potpisali ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš.

       Ministrica Zlatar Violić kazala je kako taj studij predstavlja najveći oblik organiziranosti na akademskoj razini "kojim se priznaje ples kao područje koje, uz svoje mjesto na izvedbenoj sceni, može biti oblikovano kao studijski program". "Nije slučajno da je taj projekt realiziran upravo na Sveučilištu u Zagrebu, budući da je Zagreb već desetljećima mjesto gdje su se iz generacije u generaciju razvijali izvrsni plesači, koreografi i baletni umjetnici s velikim svjetskim karijerama", kazala je ministrica.
       Sredstva za otvaranje šest radnih mjesta u sklopu Studija plesa - tri docenta, jednog asistenta i dva umjetnička suradnika - osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ministar Jovanović kazao je kako je riječ o odličnoj, progresivnoj ideji koja pokazuje inovativnost, znanje i poduzetništvo i jamči budućnost i prepoznatljivost zagrebačkog Sveučilišta i ADU-a, te najavio da će MZOS sudjelovati i u financiranju troškova vanjske suradnje i materijalnih troškova "kako bi taj studij dobio vjetar u leđa koji mu je potreban da bude zaista reprezentativan za zagrebačko sveučilište ali i za Hrvatsku".
        Rektor Bjeliš napomenuo je da je riječ o projektu koji se ostvarivao dugo i s dosta napora, ali je zahvaljujući upornosti svih dionika konačno doveden do realizacije "kako bi se danas Sveučilište pokazalo i dokazalo kao istinski sveobuhvatno". "Nailazili smo na niz prepreka, no ostvarili smo skoro sve što smo zamislili", kazao je.
       Jedna od stvari koje se zasad nisu realizirale, kako je istaknuo, prostorni je aspekt plana koji se odnosi na koncept oživljavanja prostora Studentskog centra u Savskoj ulici kao središta novih kreativnih sadržaja, za što su sredstva osigurana ali je projekt zakočen u sklopu sanacijskog postupka Studentskog centra.
      Alternativno rješenje ostvareno je zahvaljujući suradnji s Plesnim centrom Tala, gdje je Studiju osiguran privremeni prostor za rad u studijskoj godini 2013./2014.
      U preddiplomski studij "Baletna pedagogija" upisivat će se prvenstveno baletni umjetnici i plesači nacionalnih kuća s plesačkim stažom, koji zasad imaju samo srednje obrazovanje a kojima treba dokvalifikacija kako bi se nakon završene plesačke karijere mogli baviti pedagoškim radom. No, prijaviti se mogu i učenici koji su završili baletnu školu i žele odmah krenuti u pedagoški rad. Program "Suvremeni ples" namijenjen je svim mladim ljudima s određenim plesnim iskustvom, iako završena plesna škola nije obvezna ali je bonus, a prijemni će ispit biti praktičan.
      Predstojnica novog Odsjeka plesa je docentica ADU-a Andreja Jeličić, a predavače će činiti kombinacija domaćih priznatih umjetnika koji su završili plesne škole u inozemstvu ili već sudjeluju u nekim studijskim programima, i gostujućih profesora s inozemnih institucija. Već je u planu suradnja s Mađarskom plesnom akademijom, te s umjetnicima iz Nizozemske, Velike Britanije i SAD-a.
 
       Trenutak pokretanja Preddiplomski studijskih programa iz područja plesne umjetnosti prigoda je da se sjetimo svih onih ljudi zahvaljujući čijem daru se suvremeni ples udomaćio u Zagrebu i Hrvatskoj. Suvremena kretanja u svim izričajima vizualnim, dramskim, filmskim,  pa čak i književnim,  stjecajem okolnosti  imali su preteču u suvremenom plesu naših autorica - Ane Maletić, Milane Broš, Ivice Boban, Nade Kokotović i Mirne Žagar. Te su žene, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća pa nadalje, otvarale vrata modernim formama i inovativnim pomacima. Kako su djela tih autorica izlazila iz okvira domaćeg  stvaralaštva i zadivila svijet, na njihove uspjehe naslanjali su se do tada stidljivi pokušaji eksperimentalnog filma, drame apsurda, fizičkog teatra.
      Nagrada predstavi Milane Broš „Pisaće mašine i jazz“  u Parizu 1968. godine uz Bejarta naprosto je odjeknula i zainteresirala zapadni kulturni krug za umjetničke domete istoka, a koji stvara relevantna djela u daleko slabijim produkcijskim uvjetima. Njezini radovi su postali obvezatni dio Muzičkog biennalea, a svojim sudjelovanjem u dramskim izvedbama omogućila je Nadi Kokotović da s Dinom Radojevićem stvori najvažniju predstavu potpuno nove forme -  Krležino „Kraljevo“ s kojim službeno u pojmovni aparat kazališta ulazi termin „koreodrama“. 
      Scenski pokret postaje dio dramskog kazališta a svjetski uspjeh ostvaruje Ivica Boban uprizorenjem Ionescovih  „Pozdrava“ označen kao „fizički teatar“. Mirna Žagar među prvima u Europi osniva  Tjedan suvremenog plesa  na kojem i gledatelji i umjetnici mogu gledati aktualna imena vremena od Suzane Linke do BatchevadanceCo, odnosno na desetke svjetskih atrakcija poput NDT 1 i 2 (Nederlands Dance Theater) iz Amsterdama do JosefaNadja . Istovremeno Tjedan otvara i kontinuiranu suradnju s plesačima Izraela dok i ne postoje diplomatski odnosi te ples postaje ambasador dobre volje.
      Polovicom sedamdesetih KostaSpaić kao intendant HNK u Zagrebu nagovara još jednu legendu suvremenog plesa na povratak u Zagreb, a to je Milko Šparemblek. Ohrabrenje mladima kroz rad spomenutih koreografkinja i koreografa time je u neku ruku završeno.
       Danas već imamo nekoliko generacija mlađih i veoma mladih umjetnika suvremenog plesa i pokreta i imamo ansamble stare desetljećima poput Studija za suvremeni ples bez čijih izvođača se ne bi olako udomaćio mjuzikl u Komediji i Zagrebački plesni ansambl bez kojega ne bi bilo mnogih međunarodnih uspjeha, primjerice gostovanje Mare Sesardić u Londonu početkom devedesetih kao i festivala  u Istri plesačice i koreografkinje Snježane Abramović.
      Spomenimo još jedno ime: Goran Sergej Pristaš kao osnivač BadCo. i teoretik novih inovativnih upotreba pokreta u kazalištu.  Suvremeni ples je doista unosio u naše društvu slobodu  (prvi nagi ljudi na pozornici, prvo kompjutersko svjetlo, prva atonalna glazba itd) i pomagao da skokovi u ostalim izvedbenim umjetnostima za gledatelje djeluju „normalno“.  Sav taj ulog u slobodu danas dobiva značajan epilog – školovanje.
 
      Prijave za novi studij primat će se do 22. kolovoza, a prijemni će se ispiti održati od 28. kolovoza do 6. rujna.

(MK/Hina)
 

Najave