Objavljujemo završno izvješće o otkupu knjiga za narodne knjižnice u 2025. godini

Na Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu za Iskaz interesa za otkup knjiga uvrštenih na popis A i popis B, koji je bio otvoren od 30. rujna do 30. listopada 2024. godine uz dodatni rok od 6. prosinca do 13. prosinca 2024. godine, pristiglo je 196 prijava na temelju kojih su narodnim knjižnicama za odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 2.406.250,00 eura.

Program otkupa knjiga za narodne knjižnice omogućuje knjižnicama širi spektar naslova obogaćivanjem fonda najnovijim izdanjima čime knjižnice korisnicima osiguravaju pristup najvećim književnim dosezima, aktualnim i relevantnim izvorima informiranja i literature te očuvanju kulturne baštine.

Popis narodnih knjižnica kojima su odobrena sredstva za otkup dostupan je na: https://min-kulture.gov.hr/?id=27087.

Javni poziv nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama u 2025. godini  otvoren je 31. siječnja s rokovima za predlaganje knjiga za otkup:

• 3. ožujka
• 5. svibnja
• 9. rujna
• 26. listopada

 
Detaljne upute s kriterijima i opisom natječajnog postupka dostupne su na poveznici.  

Sve prijavljene knjige vrednovalo je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost i to:

za prvi i drugi krug otkupa (rokovi 3. ožujka i 5. svibnja) u sastavu:

• Katica Mikulčić Matković, predsjednica
• Iva Grgić Maroević
• Marko Gregur
• Evelina Rudan
• Dorta Jagić

a drugi i treći krug otkupa (rokovi 9. rujna i 26. listopada) u sastavu:

• Zrinka Stričević Kovačević, predsjednica
• Snježana Šetka
• Ana Badurina
• Sanja Roić
• Ratko Cvetnić

 
u suradnji sa Stručnim povjerenstvom za dječju knjigu: 

• Isabella Mauro, predsjednica
• Anda Bukvić Pažin
• Zlatko Krilić

Na Javni poziv nakladnicima pristigle su 2034 knjige od kojih su 192 uvrštene na popis A, 953 na popis B dok su 889 knjiga knjižnice mogle kupovati vlastitim sredstvima.





Prilikom vrednovanja prijavljenih knjiga te preporučivanjem njihovim uvrštavanjem na popise A i B naročito se vodilo računa o tome da se izdvoje najkvalitetnija izdanja koja su inače manje zastupljena u narodnim knjižnicama poput poezije, eseja i kratkih proznih vrsta te stripa, posebno vrijednih izdanja domaćih autora. Najstroži kriteriji primijenjeni su na romane te slikovnice i knjige za djecu i mlade koji su prijavljeni u najvećem broju.



Po broju naslova i po broju kupljenih primjeraka, sukladno natječajnim propozicijama prednost se daje domaćim autorima iako je prijavljen veći broj knjiga prevedenih s brojnih svjetskih jezika.



Ako se gleda uvrštenost knjiga autora koji pišu na hrvatskom i knjiga prevedenih sa stranih jezika na popise A i B:





Nakladnici su prijavili knjige prevedene s ukupno 35 jezika. Od prijevoda najzastupljeniji su oni s engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog i španjolskog.



Ovisno o tipu, ali i o potrebama i interesima svojih korisnika, narodne knjižnice su  odobrenim sredstvima kupovale knjige s popisa A i B tijekom cijele godine.



Knjižnice od I. do V. tipa bile su dužne kupiti ukupno najmanje 61 primjerak knjiga s popisa A te slobodno odrediti koje će knjige i u kojem broju primjeraka kupiti s popisa B, dok knjižnice od VI. do VIII. tipa mogu u skladu s odobrenim sredstvima kupovati knjige s popisa A i B u broju primjeraka koji najbolje odgovara potrebama njihovih korisnika.

Popis knjižnica po tipu iz 2025. godine dostupan je na poveznici.  

Svi popisi knjiga iz 2025. godine kao i privremena izvješća o tijeku otkupa dostupni su na: https://min-kulture.gov.hr/?id=27087.  

Sukladno potpisanim ugovorima o korištenju sredstava Ministarstva knjižnice su bile dužne odmah po inventarizaciji u sustav unositi podatke o kupljenim knjigama te završno izvješće o utrošenim sredstvima i kupljenim knjigama predati do 15. prosinca 2025. godine, što je uredno izvršilo 195 narodnih knjižnica dok samo jedna nije predala izvješće iako je kupila i evidentirala utrošak većeg dijela odobrenih sredstava.

U 2025. godini 196 narodnih knjižnica ukupno je kupilo 112.724 primjeraka knjiga s popisa A i B, i to 28.679 primjeraka knjiga s popisa A za koje je utrošeno 658.023,13 eura te 84.045 primjeraka knjiga s popisa B za koje je utrošeno 1.748.041,77 eura te za sve to ukupno utrošilo 2.406.064,90 eura što iznosi 99,9 % od ukupno odobrenih sredstava.

Knjižnice prema broju kupljenih knjiga s popisa A i B .pdf
 

Pregled otkupljenih knjiga po knjižnicama .xls

Knjižnice su kupovale knjige 163 nakladnika, ali od 57 nakladnika samo je po jedan naslov uvršten na popise A i B. Na popis A uvrštene su knjige 66 nakladnika, a na popis B knjige153 nakladnika.

Najveći broj primjeraka knjiga kupljen je od nakladnika s većim brojem prijavljenih naslova, odnosno s većim brojem knjiga uvrštenih na popise A i B.

Popis nakladnika čije su knjige uvrštene na popise A i B .pdf
 

Detaljni pregled svih kupljenih knjiga po nakladnicima .xls 

Kad se govori o pojedinačnim naslovima knjižnice su kupile od najmanje 2 do najviše 532 primjerka jednog naslova. Najveći broj knjiga kupljen je u broju primjeraka u rasponu od 20 do 200 primjeraka s tim da su tri knjige kupljene u iznimno velikom broju primjeraka.



Pregled knjiga kupljenih u najvećem broju primjeraka .pdf 

Knjige kupljene u najvećem broju primjeraka po vrstama .pdf 


Knjižnice su najviše kupovale romane (40 %) te slikovnice (14 %) i knjige za djecu i mlade (13 %), dok je za monografije i stručnu knjigu nešto manji interes, kao i za dramu - zastupljenu s relativno malim brojem naslova, poeziju i eseje nešto manji interes. Svakako treba istaknuti interes knjižnica, odnosno čitateljske publike za knjige priča (kratke proze) kao i za kvalitetnu publicistiku.

Naravno, kod usporedbi brojeva otkupljenih primjeraka treba uzeti u obzir i broj naslova koji se nalazi na popisu A i B, a romani, slikovnice i knjige za djecu i mlade također i tu prednjače.
 

Pregled kupljenih knjiga po vrstama .xls 

Prema propozicijama Javnog poziva knjižnice mogu slobodno birati na koji će način kupiti knjige s popisa A i B te neovisno o Ministarstvu dogovarati eventualne popuste uz uvjet da se i knjižnice i nakladnici i knjižari i distributeri pridržavaju odredbi Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige.

Kao i ranijih godina najveći je broj knjižnica kupovao knjige direktno od nakladnika (51 %) ili od distributera (47 %), dok su knjižare i sajmovi knjiga zastupljeni s vrlo malim udjelom od 1 %





Prosječan popust po kojem su knjižnice kupovale knjige iznosi 4,72 % i najveći je na sajmovima knjiga (19,77 % što je u skladu sa Sporazumom o jedinstvenoj cijeni knjige kojim je najveći dopušteni sajamski popust na nova izdanja 20 %), a najmanji je u knjižarama (2,73 %).



Ako se gleda po vrsti najveći popust se odobravao na kupovinu romana koji su se otkupljivali u najvećem broju, dok je za monografije koje su najmanje zastupljene u popisima A i B i popust najmanji.

Zaključak

Prema realizaciji, odnosno 99,9 % utrošenih namjenskih sredstava odobrenih i isplaćenih knjižnicama, kao i velikom broju kupljenih primjeraka svih knjiga uvrštenih na popise A i B, koje su knjižnice kupile, ponajprije direktno od nakladnika može se zaključiti da je u 2025. godini novi model otkupa knjiga zaživio i to u redovitoj dinamici, ali i bez narušavanja ravnoteže na tržištu knjiga, odnosno bitno doprinoseći dinamici i razvoju tržišta.

 

Pisane vijesti