- Objavljeno: 02.05.2023.
Objavljen izbor iz bogate fotografske ostavštine Gjure Szabe
© Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija
Na osamdesetu godišnjicu smrti nestora naše kontinentalne konzervatorske službe i istaknutog fotodokumentarista Gjure Szabe (Novska, 3. 2. 1875. – Zagreb, 2. 5. 1943.), Ministarstvo kulture i medija objavljuje izbor od stotinu i četrdeset baštinskih fotografija iz njegove bogate ostavštine.
Riječ je o fotografijama nastalim između 1905. i 1937. godine, a čuvaju se u Fototeci kulturne baštine Ministarstva, koja je povezana s Registrom kulturnih dobara Republike Hrvatske (https://registar.kulturnadobra.hr/#/)Kao vrsni konzervator, muzeolog i povjesničar, Gjuro Szabo je cijeli svoj život posvetio skrbi za spomeničku baštinu koja je započela za vrijeme njegova rada u gimnazijama u Senju, Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. Nakon što se u Beču, Nürnbergu i Pragu specijalizirao za konzervaciju i restauraciju spomenika kulture, a temeljem radova na srednjovjekovnim građevinama u Slavoniji, 1911. godine postao je tajnik Zemaljskoga povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, koje je bilo osnovano zahvaljujući njegovom zagovaranju zaštite spomeničke baštine.
U okviru te službe, izvršio je veliki utjecaj na primjenu suvremenih načela konzervatorstva. Njegova snažna i uporna skrb za baštinu nastavila se i za vrijeme obnašanja ravnateljskih dužnosti u dvije važne zagrebačke kulturne ustanove, Muzeju za umjetnost i obrt (1919. – 1926.) i Muzeju grada Zagreba (1918. – 1943.).
Gjuro Szabo ostavio je i veliki broj radova s područja povijesti, povijesti umjetnosti i kulture, toponomastike, zaštite spomenika i muzeologije, s posebnim interesom za burgove sjeverne Hrvatske te povijest i spomenike Zagreba, teme koje je obradio u nekim od svojih brojnih djela: „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“ (1920), „Umjetnost u našim ladanjskim crkvama“ (1929), „Kroz Hrvatsko zagorje“ (1939), „Stari Zagreb“ (1940).
Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, posebno svjedoči ne samo o Szabovom marljivom konzervatorskom radu, nego i kontinuiranom fotografskom pothvatu koji je urodio neprocjenjivom baštinskom (foto)dokumentacijom, jer kako je sam zapisao: „bezbroj objekata koji su morali pasti od vremena, sačuvani su u ogromnom broju snimaka i nacrta, fotografija, koje danas čine uredski arkiv.“