O ulozi knjižnica u razvoju medijske pismenosti te poboljšanju i poticanju pristupa kulturi na Vijeću ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu

26. studenog 2024. - Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl sudjelovao je na Vijeću ministara kulture i audiovizualnih djelatnosti Europske unije u Bruxellesu, kojim je predsjedala državna tajnica Ministarstva kulture i inovacija Mađarske Veronika Varga-Bajusz. Sastanku je prisustvovala glavna direktorica Opće uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen.

U okviru rasprave o Ulozi knjižnica u razvoju medijske pismenosti ministri su razmijenili mišljenja o izazovima s kojima se knjižnice suočavaju, vezano uz praćenje brzih promjena u medijskom krajoliku, prilagodbi programa prema različitim potrebama korisnika te razlikama u digitalnoj razvijenosti i resursima knjižnica diljem Europe. Posebno su naglašena pitanja kontinuirane edukacije knjižničara u svrhu razumijevanja potreba novih korisnika i osiguranja pristupa relevantnim digitalnim vještinama.

Državni tajnik Partl izrazio je zadovoljstvo izborom teme, koja je Hrvatskoj bliska i kojoj Ministarstvo kulture i medija posvećuje veliku pozornost pri razvoju svojih politika. Podsjetio je kako je Hrvatska 2020. godine, tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije, izabrala upravo medijsku pismenost kao prioritetnu temu u području medijske politike.
 
„Na europskoj razini brojimo oko 65 tisuća narodnih knjižnica te 100 milijuna posjetitelja godišnje, stoga je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske osiguralo moderan zakonodavni okvir kao jamac kvalitetnom pristupu kulturnim sadržajima svim građanima, osobito ranjivim društvenim skupinama, te sustavno praćenje knjižnične statistike i osnaživanje uloge knjižnica i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u stvaranju i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta“, istaknuo je državni tajnik Partl.
 
Kako bi knjižnice učinkovito odgovorile na izazove suvremenog doba i pomogle u razvoju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, državni tajnik Partl istaknuo je važnost stalne edukacije knjižničara, kao i osmišljavanje novih programa prilagođenih potrebama korisnika, kako bi se vještine, kompetencije i stavovi vezani uz medijsku pismenost razvijali, dopunjavali i usklađivali s drugim vrstama pismenosti. Dodao je kako se velik broj knjižnica svake godine uključuje u obilježavanje Dana medijske pismenosti, koje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku organiziraju već sedam godina u gradovima diljem Hrvatske.
 
U kontekstu promicanja medijske pismenosti državni tajnik Partl istaknuo je kako je Hrvatska jedina zemlja koja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financira projekt borbe protiv dezinformacija u iznosu od gotovo šest milijuna eura, čija je središnja platforma za objavu provjerenih informacija Točno tako (tocnotako.hr) predstavljena prije mjesec dana.
 
Na sastanku su usvojeni Zaključci Vijeća o poboljšanju i poticanju pristupa kulturi, kojima se ističe ključna uloga kulture u poticanju društvene kohezije i omogućivanju održivog razvoja. Zaključci Vijeća ukazuju na potrebu za osiguravanjem jednakog pristupa kulturi za sve, uz poseban naglasak na osobe s invaliditetom, kao i važnost kulturnog sudjelovanja za osobno i društveno zdravlje i dobrobit.
 
Francuska, španjolska, grčka i talijanska delegacija, uz potporu njemačke, osvrnule su se na temu politika koje promiču kulturnu raznolikost država članica na Jedinstvenom digitalnom tržištu istaknuvši  teškoće s kojima se države članice suočavaju u očuvanju i promidžbi kulturne i jezične raznolikosti. Talijanska delegacija izvijestila je prisutne o rezultatima sastanka ministara kulture G7 održanog od 19. do 21. rujna u Napulju.  Njemačka i slovenska delegacija predstavile su programe gradova Chemnitza i Nove Gorice, koji će 2025. godine preuzeti titulu Europske prijestolnice kulture, dok je poljska delegacija predstavila grad Lublin, koji će titulu Europske prijestolnice kulture nositi 2029. godine.
 
Većina delegacija istaknula je potrebu za podrškom suradnji i stvaranju sadržaja u kulturnim i kreativnim sektorima na razini EU-a, uz podsjetnik da podrška nikada nije bila važnija, posebice u kontekstu digitalne transformacije, oporavka od pandemije i rastućih geopolitičkih napetosti. Naglasili su kako je program Kreativna Europa jedan od ključnih instrumenata EU za razvoj kreativnih i kulturnih industrija i promicanje raznolikosti.
 
Ciparska delegacija predstavila je rezultate Konferencije saveza devet mediteranskih i južnoeuropskih država članica (MED9) o kulturnim pravima u doba krize te usvojenoj Deklaraciji o kulturnim pravima. Njemačka delegacija ukazala je na primjere kako bi se europsko neovisno medijsko okruženje i pružanje europskih medijskih ponuda moglo strukturno ojačati i podržati, posebno u pogledu razvoja alternativnih poslovnih modela i istraživanja novih mogućnosti financiranja, bez ugrožavanja neovisnosti medija ili promicanja određenih novinarskih sadržaja pojedinog medija ili medijskih djelatnika. Francuska delegacija izvijestila je o ponovnom otvaranju katedrale Notre-Dame u Parizu, koje je planirano za početak prosinca 2024., gotovo pet godina nakon požara 15. travnja 2019.
 
Naposljetku, državna tajnica Ministarstva kulture i nacionalne baštine Republike Poljske Marta Cienkowska predstavila je prioritete i program poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine.
 
Na marginama Vijeća održan je radni ručak za ministre kulture, na kojem su razgovarali o ključnim prioritetima za buduću kulturnu politiku EU-a i za financijsku potporu u sljedećem programskom razdoblju.

 

Pisane vijesti