O budućnosti medija i europskog novinarstva te o važnosti medijske pismenosti na drugom izdanju festivala „Voices“

27. veljače 2025. - Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na drugom izdanju festivala novinarstva i medijske pismenosti „Voices“ koje je Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. O budućnosti medija i europskog novinarstva ministrica Obuljen Koržinek razgovarala je s novinarkom RAI-a Marinom Sapiom, nakon čega je zamjenica glavne direktorice za komunikacije Europske komisije Sophia Eriksson Waterschoot održala predavanje o tome kako komunicirati Europu u novoj globalnoj medijskoj dinamici. 

Festival „Voices“ vodi konzorcij europskih organizacija posvećenih jačanju slobode medija i medijske pismenosti: Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (EUI), Europska federacija novinara, AISBL EBU-UER, Europska udruga za interese gledatelja, kao i udruge Novinarstvo i građanstvo te Detektor laži i Savoir*Devenir, a prvi put se održao prošle godine u Firenci, okupivši više od 1300 sudionica i sudionika.

Prilikom otvorenja ovogodišnjeg izdanja festivala „Voices“, uz čestitke organizatorima konferencije, ministrica Obuljen Koržinek osvrnula se na velike izazove s kojima se novinarska profesija suočava u vrijeme brzih tehnoloških promjena u području medija. Istaknula je pri tome važnu ulogu medija koji su danas ugroženi, s jedne strane ekonomski, ali i velikim nasrtajem dezinformacija i izostankom ključne kompetencije koju naši građani moraju imati, a to je medijska pismenost koja bi ih naučila prepoznavanju dezinformacija i pouzdanih medija. Ministrica je također naglasila kako se na razini Europske unije, na ministarskim sastancima ulažu ogromni napori kako bi se poticala koregulacija i samoregulacija kada se govori o društvenim mrežama.

Upozorila je na ključan izazov da se tehnologija razvija puno brže od toga da se može pratiti s propisima, odnosno s medijskim zakonodavstvom. „Pozicija novinara, njihova zaštita i sigurnost te borba protiv SLAPP-tužbi, ali u prvom redu potpora kvalitetnom i profesionalnom novinarstvu, nešto je što povezuje nas koji donosimo zakone, neovisne regulatore u europskim državama koji ih nadziru i novinarske udruge koji ta prava novinara reguliraju“, istaknula je ministrica te upozorila da ćemo biti uspješni u onoj mjeri u kojoj budemo u stanju slušati jedne druge, odgovarati na te izazove i zajednički graditi sustave koji će čuvati i poticati profesionalno novinarstvo.

Ministrica se osvrnula i na aktivnosti koje na području medijske politike provodi Ministarstvo kulture i medija, podsjetila na donošenja smjernica medijske politike te najavila usklađivanje s Europskim aktom o slobodi medija do jeseni ove godine. Podsjetila je i na nedavno usvojeni Plan konsolidacije Hrvatske radiotelevizije kojim se ulazi u proces transformacije javnog radiotelevizijskog servisa, kakav prolaze i mnoge druge europske države. Najavila je ujedno i donošenje novog Zakona o medijima, te istaknula kako se prvi put radi na programu potpora distribuciji tiskanih medija. Ministrica je pozvala sve one koji sudjeluju kako u novinarskim, tako i u drugim udrugama da u tim naporima budu partneri, jer se samo kroz suradnju može izgraditi takav normativni okvir koji će osigurati da u ovom vremenu ogromnih izazova i nesigurnosti, kao i tektonskih poremećaja u globalnom političkom okruženju, mediji zadrže ključnu ulogu ne samo kao stupova naših demokratskih društava nego i onih koji našim građanima osiguravaju pravovremene i provjerene istinite informacije, kako bi kao informirani građani donosili odluke. 

Podsjećamo, drugo izdanje festivala „Voices“ otvorili su koordinatori Giovanni Melogli i Iva Nenadić iz europskog Centra za pluralizam i medijske slobode, a uz ministricu Obuljen Koržinek prisutnima su se obratili voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević te predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever.

Večernje panele otvorenja festivala moderirale su studentice novinarstva Rita Aničić iz Splita, Lara Božić iz Osijeka, Karla Sabljić iz Dubrovnika te Nina Bantić, Božena Marković, Matija Matković i Beatta Ugrin iz Zagreba. Među ostalim, teme panela su se pokrivale različita područja od provjere činjenica (fact-checkerima), preko europske direktive protiv strateških tužbi (anti-SLAPP) do provedbe europskog zakona o slobodi medija (EMFA). Središnje izlaganje o utjecaju tehnoloških divova na demokraciju i medije održao je Martin Andree sa Sveučilišta u Kölnu, uz raspravu s Antonijom Bilić Arar iz Netokracije, predsjednikom Hrvatskog društva za zaštitu novinarskih autorskih prava Goranom Penićem te s Ivom Nenadić iz Centra za medijski pluralizam i slobodu medija EU-a.

Podsjećamo kako je Ministarstvo kulture i medija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osiguralo sredstva u iznosu od 5,8 milijuna eura za uspostavu mreže provjere činjenica kako bi osiguralo veće povjerenje u medije, a približno 670 tisuća eura osigurano je za izradu jedinstvene baze podataka o vlasništvu te izvorima financiranja što bi trebalo dodatno ojačati snagu medija.

Pisane vijesti