Noć muzeja: tema glazbe kao poticaj osnivanju Muzeja glazbe

Noć muzeja, koja je postala nezaobilazan kulturni događaj diljem Hrvatske, održat će se u petak, 27. siječnja, na temu „Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo“, kojoj će sa željom da se potakne osnivanje Muzeja glazbe biti posvećeni programi niza sudionika u više od 110 gradova i mjesta. 

     Posebna događanja za ovogodišnje, dvanaesto, izdanje Noći muzeja, koju će se tradicionalno moći posjetiti od 18 sati do jedan sat iza ponoći, pripremilo je više od 230 muzeja, arhiva, knjižnica, kulturnih i obrazovnih ustanova.


     Dubravka Osrečki Jakelić, koja je uz Vesnu Jurić Bulatović voditeljica Noći muzeja, objasnila je kako je odabrana tema usmjerena prema podržavanju brojnih inicijativa za osnivanje Muzeja glazbe koji u Hrvatskoj još ne postoji, pa će se zasad predstaviti brojne zbirke glazbenih instrumenata i fundusi s aparatima za reprodukciju zvuka.

     „Na putu od male gradske manifestacije sa šest muzeja prerasli smo u nacionalni projekt, a ovogodišnji su programi pokazali kako muzealci percipiraju temu glazbe u vrlo širokom rasponu od etnoglazbe, suvremene pop-glazbe pa do klasične glazbe. Osim muzeja kao glavnih nositelja programa, Noći muzeja godinama se pridružuju druge baštinske ustanove, arhivi i knjižnice te obrazovne ustanove, od vrtićkih do visokoškolskih“, rekla je Osrečki Jakelić na konferenciji za novinare.

     Da je Noć muzeja postala nezaobilazan kulturni događaj, ne samo u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj, smatra Vlasta Krklec, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva, koja je rekla kako osobito raduje što se sve više uključuju otoci i manje sredine, no ne i što sve veći broj programa prati sve manje financija.

     „Svake godine program je sve bogatiji i raznovrsniji, a ove godine na temu glazbe donosi ponešto za sve generacije“, napomenula je, podsjetivši da je prošlogodišnju Noć muzeja posjetilo oko 340 tisuća ljudi, od čega u Zagrebu 145 tisuća.

     Vesna Jurić Bulatović ustvrdila je kako je glazba uvijek bila nerazdvojiv dio Noći muzeja, a ove je godine dobro pogođena s obzirom na to da naši muzeji imaju bogatu ostavštinu vezanu uz povijest glazbe, ali i da nas je u prošloj godini napustilo nekoliko velikih svjetskih glazbenika.

     Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, gdje će se održati svečanost otvorenja, rekao je kako je u Noći muzeja došlo do afirmacije samozatajne muzejske struke, koja nikada nije prominentna, osobito ne u doba estrade i spektakla.

     Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministrice kulture, ustvrdila je kako Noć muzeja promiče kulturnu baštinu i doprinosi percepciji muzeja kao dinamičnih ustanova. Posebice je naglasila kako „Noć muzeja pridonosi redefiniranju javne funkcije muzeja, doprinos je razvoju publike, sudjelovanju u kulturi te percepciji građana o vrijednosti kulturne baštine kojom smo okruženi. Time se potiče ravnomjeran kulturni razvoj kao i razvoj mreže muzeja“. Pozdravila je i ovogodišnju temu, „Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo“, kojom se ukazuje na važnost prikupljanja, očuvanja, obrade i prezentiranja glazbene baštine.

     Zamjenik pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Tedi Lušetić čestitao je organizatorima na ustrajnosti i vrlo preciznom radu, dodavši kako je Zagreb uvijek bio grad glazbe, grad velikih orkestara i glazbenih institucija.　

 
Od „Čipkica“ u Etnografskom muzeju do „Le Zbora“ u MSU-u

     Temom glazbe želi se ukazati na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja najširoj javnosti, materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ali i utjecaja koji su glazba i glazbenici imali tijekom povijesti.
     Uz stalne postave posjetitelji će moći sudjelovati u nizu događanja vezanih uz glazbu, koja će odzvanjati u gotovo svim ustanovama što sudjeluju u manifestaciji. Organizirat će se koncerti, slušaonice, glazbene radionice, a mnoge od lokalnih ustanova podsjetit će na velike glazbenike koji su potekli iz njihova kraja.

     Muzej Mimara će temi posvetiti dvije prigodne izložbe: „Simfonija slika i nota“ i „Orguljska baština Hrvatske, orgulje umjetničke radionice Heferer“, Moderna galerija poseban će naglasak staviti na glazbene motive iz stalnog postava.
     Etnografski će muzej uz izložbu „Izgubljeno i nađeno: indonezijsko kazalište svitaka“ pripremiti ples s otoka Jave i koncert javanske glazbe te ugostiti vokalnu etnogrupu „Čipkice“, dok će MSU posebnu pozornost posvetiti glazbenom programu u kojem će nastupiti, među ostalim, „Le Zbor“ i zbor umirovljenika „Druga mladost“.

     Hrvatski glazbeni zavod organizira program, izložbu i koncert posvećene Mozartu te obilazak zgrade koja je godinama središte glazbenog života u Zagrebu, dok će Muzejski dokumentacijski centar predstaviti Medijski inventar Muzičkih originala i donosi predavanje bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića „Glazba i politika“.
     Na konferenciji je predstavljen i program Muzeja grada Šibenika, u okviru čijeg će se programa organizirati izlet na Krapanj, slušaonice i predavanja, ali i obilazak ulice Miminac u kojoj su živjeli mnogi šibenski glazbenici, od Arsena Dedića i Miše Kovača do Vice Vukova, ispred čijih će se kuća otpjevati ponešto s njihovih repertoara.

     U Noći muzeja tradicionalno sudjeluju obrazovne institucije: dok će studenti Muzičke akademije svojim nastupima obogatiti niz programa, „ferovci“ će organizirati slušaonicu glazbe iz starih računalnih igrica, a Akademija likovnih umjetnosti predavanje „Zvuk i slika“.
     Dok će u Zvjezdanom selu Mosor pjevati klape, u riječkom Astronomskom centru govorit će se o fizici u rock-glazbi i održati radionica o zvukovima planeta, a u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju bavit će se zvukovima kukaca.
     U Gradskom muzeju i galeriji Jastrebarsko moći će se poslušati bakelitne ploče na gramofonu iz 1910., a u Muzeju krapinskih neandertalaca virtuoz na usnoj harmonici Tomislav Goluban svirat će na replici pretpovijesne koštane frulice stare 45 tisuća godina, najstarijem glazbenom instrumentu u povijesti.

     Gradski muzej Požega donosi, među ostalim, flash mob „Moje pjesme, moji snovi“, a Muzej Prigorja izložbu koja će otkriti kakva je veza industrije Sljeme i hrvatskog rocka sedamdesetih i osamdesetih godina.
     Organizirat će se i noćni obilasci dvoraca Trakošćan i Veliki Tabor, a zanimljivo bi moglo biti i u zagrebačkom Oktogonu, gdje će se uz pomoć „Pametnog vodiča“ (Smart Guidea) predstaviti muzeji iz Hrvatske kao turističke destinacije.
     Kako niske temperature ne bi bile prepreka za obilazak muzeja, za tu će se noć pripremiti uobičajena ponuda za zagrijavanje, zimske slastice, čajevi, kuhano vino. Pojedini detaljni programi nalaze se na internetskim stranicama Noći muzeja. (MK/Hina)


>>> Programska knjižica .pdf


http://nocmuzeja.hr/

























Najave